Predsjedništvo BiH danas na audijenciji kod pape Franje u Vatikanu. O posjetu Vatikanu, značaju ovog susreta, uživo iz Rima za N1 je govorio novinar Aldo Sinković.

Koliki je značaj posjeta Predsjedništva BiH Vatikanu i njihova audiencija kod Pape Franje?

Svaki posjet vrhovnih držanih predstavnika Vatikanu je važan i za Svetu stolicu kao i za dotičnu državu. Poznato je naime da vatikanska diplomacija odigrava važnu ulogu u međunarodnim krugovima. To je posebno značajno za ovaj posjet Predsjedništva BiH, jer je to  . Do sada su naime dolazilili predsjedavajući Predsjedništva. Papi Franji je veoma stalo do posvemašnje normalizacije odnosa među vjerskim i nacionalnim zajednicama u toj zemlji, o čemu svjedoči i njegov posjet ovoj zemlji gotovo na početku svog pontifikata u junu 2015. On je uvjeren da BiH svojim vjerskim iskustvom može mnogo toga ponuditi ne samo susjednim zemljama, već i Europskoj uniji, a i šire u izgradnji dijaloga i mira.

Volio bih da približite malo našim gledateljima, kako zapravo izgleda jedan posjet Svetom Ocu?

Protokol za audijencije kod Pape je kroz stoljeća doživio velike promjene. Epoha radikalnih promjena do kojih je došlo šesdesetih godina s Koncilom, novim tehnologijama, višestrukim kulturalizmom i medijima donijela je sa sobom bitne promjene u papinim ceremonijama, nastojeći u isto vrijeme očuvati bitan dio. U posljednje vrijeme obično gosti dolaze preko Italije u pratnji talijanske policije do ulaza na područje Vatikana, gdje ih preuzima vatikanska žendarmerija, koja delegaciju prati oko crkve sv. Petra do Dvorišta sv. Damaza. Tu ih dočekuje izvedbom vatikanske himne i himne dotične zemlje švicarska garda te skupina članova posebne počasne službe zvane Gentiluomini, koja gosta prati na takozvanu drugu ložu, gdje počinje Papina rezidencija. Mimohod se nastavlja u pratnji prefekta Papinskog dvora, trenutno nadbiskupa Georga Gensweina sve do Papine privatne biblioteke, gdje se odvija privatni obično polusatni razgovor Pape s predsjednikom, u ovom slučaju s predsjenicima. Nakon toga slijedi uz nazočnost članova delegacije i novinara koji ih prate, izmjena darova. Potom obično gosti posjećuju Držanog tajnika i tajnika za odnose s državama s kojima analiziraju konkretne bilateralne i međunarodne odnosno regionalne probleme. Time završava službeni dio posjeta. Neki žele potom privatno posjetiti baziliku, grob sv. Petra, Sikstinsku kapelu ili nešto slično.

Koliko papa Franjo poznaje prilike u BiH?

Izgleda da da. To je potvrdio prošlih dana kardinal Vinko Puljić, koji je s Papom razgovarao krajem proteklog tjedna, neposredno prije Papina odlaska na Duhovne vježbene samo o pitanjima unutar Crkve, kojih ima dosta, nego i o stanju u društvu uopće. Iznenađen je ostao i predsjednik Ministarskog vijeća Denis Zvizdić, kojega je Papa primio početkom decembra prošle godine. Oni su razmotrili – kako stoji u priopćenju Tiskovnog ureda Svete Stolice – teme zajedničkog interesa koje se tiču internacionalnih i regionalnih problema. Posebno su razgovarali o putu integracije BiH u Europsku uniju i o izazovima s kojima se suočava ta zemlja, posebno one koji se odnose na gospodarski razvoj i zapošljavanje. Razmotreni su i životni uvjeti Katoličke zajednice te je izražena nada da će se ti uvjeti poboljšati u duhu mirovnog suživota među svim društvenim sastavnicama.

Nedavno je kod pape bio i kardinal Vinko Puljić. Kako je protekao taj posjet?

Najvažnija tema razgovora između Pape Fanje i kardinala Puljića bila je – kako prenose mediji – kardinalova zabrinutost zbog sve manjeg broja stanovnika, posebno katoličkog življa, jer se ljudi sve više iseljavaju. Potrebno je – prema njegovom mišljenju – stvarati društvo u kojem će se istinski ostvarivati ljudska i građanska prava, kao i zaštita čovjekovog dostojanstva i jednakopravnost na svim razinama u cijeloj BiH. I Vatikan smatra da je jednakopravnost uvjet izgradnje pravednog mira i vraćanja povjerenja. Kardinal je s Papom razgovarao i o predstojećim izborima u BiH i o pitanju Izbornog zakona i vidio da je Papi već poznata i ta stvarnost. To znači da su ga njegovi suradnici na čelu s nuncijem izvjestili i o tome.

Kako gledate na dosadašnji rad i djelovanje Svetog Oca?

Poznato je da Papa Franjo po naredbi kardinala prije konklava odlučno provodi uz velike teškoće i najrazličitijih prepreka revolucionarnu obnovu Crkve, počevši od Rimske kurije. U isto vrijeme, što je javnosti manje poznato, je njegovo nastojanje oko promjene mentaliteta ljudi i svjetskog poretka. Neki to nazivaju „strategijom Crkve, koja izlazi iz svojih zatvorenih sredina i revolucinarnoj logici milosrđa“. Drugi djelatnost Pape Bergoglia procijenjuju marksističkom, populističkom, proročanskom i čak revolucionarnom. Bez obzira na etiketu i prosudbu ne može se nijekati da lik Pape Franje zadobiva sve više ulogu leadera koji utječe i na razvoj međunarodne političke situacije. Dosta je spomenuti njegovu ulogu u južno-američkim zemljama i nastojanje oko normalazicije odnosa Svete Stolice i Kine. U složenoj shemi razvoja općeg geopolitičkog razvoja, njegove odlučne intervencije, koje nisu uvijek uobičajene, promjenile su način rasprava, potičući među promatračima oduševljenje i iznanađenje, a naravno i brojne kritike. Njegova diplomacija, koja pretpostavlja integraciju, dijalog i ostvarenja ima čak – rekao bih – i proročke konotacije.

On kao stranac sanja Europu u svijetlu novog humanizma. Ta dinamika uključivanja, koja nastaje susretom civilizacija i naroda, proširuje europski duh. U njegovoj zamisli Europa ima mnogo šire područje od sadašnjih granica Europske unije. Oko pola milijuna Europljana iz 27 zemalja članica ne okuplja cijelu Europu. Europska unija nije Europa. Ona se tek stvara. Među prvim svojim posjetima starom konitinentu nije slučajno izabrao Tursku, Albaniju i BiH.

Što je to što ga očekuje u ovoj godini?

Tijekom 2018. papa Franjo namjerava osim redovite djelatnosti: vjerskih obreda, audijencija, raznih nastupa, susreta i posjeta raznim talijanskim biskupijama, poduzeti nekoliko važnih apostolskih putovanja. Od 22. do 26. augusta sudjelovat će u Dublinu, glavnom gradu Irske na Desetom svjetskom kongresu obitelji. U rujnu je predviđen posjet baltičkim zemljama Litvi, Latviji i Estoniji. Nije isključen i posjet El Salvadoru prigodom kanonizacije blaženog Oscara Romera. Na poziv Rumunjskih katoličkih i pravoslavnih biskupa i predsjednika republike Papa Franjo bi mogao sudjelovati i na proglašenju blaženima sedam grkokatoličkih mučenika, ubijenih tijekom komunističkog režima. Gvori se i o posjetu Parizu, Marsilji i Lourdesu. Odmah na početku 2019. predviđeno je njegovo sudjelovanje na Svjetskom suret mladih u Panami. Kako vidite ima dosta toga na programu tako da se mnogi pitaju novinari koji ga prate na njegovim putovanjima kako može sve to izdržati čovjek u 82. godini života.