Sporni član 10.12 u Izbornom zakonu BiH

N1

Neusklađenost Izbornog zakona BiH sa ustavima entiteta mogla bi dovesti do ustavne krize nakon izbora, čak i ako se implementira presuda u slučaju Ljubić. Stručnjaci kažu, ko će koga tužiti zavisi od toga koji će se akt koristiti Izborni zakon ili ustavi entiteta.

U Izbornom zakonu BiH, članu 10.12 stoji odredba da broj i omjer delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH određuje CIK – nakon svakog popisa.

“S druge strane postoje odredbe Ustava FBiH koje se referiraju na popis iz 1991. godine, pa samim tim ta odredba člana 10.12 na koji se izborna komisija poziva je neprovodiva”, smatra Lidija Korać, bivša članica CIK-a BiH.

U ustavima entiteta precizno piše da se popis iz 1991. godine primjenjuje sve do implementacije aneksa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Vrlo je interesantno, da kažem, otvorno pitanje hijerarhije pravnih propisa. Da li je iznad državni zakon ili ustav entiteta. Bojim se da niko iz RS ne bi prihvatio da je Izborni zakon iznad Ustava RS”, kaže Faris Vehabović, bivši sudija Ustavnog suda FBiH.

Nakon što su se u javnosti pojavili materijali CIK-a o popuni Doma naroda Parlamenta FBiH, iz DF-a, SBB-a, SDP-a i Naše stranke poručili su da će tražiti ocjenu ustavnosti Izbornog zakona.

“Zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 10.12 Izbornog zakona na osnovu koga je ova odluka donesena”, poručuje Adisa Omerbegović-Arapović, potpredsjednica SBB.

Vehabović pojašnjava da u ovakvoj situaciji bilo koja odluka o provedbi izbora po popisu iz ‘91. ili 2013. – može dovesti do sporova na sudovima.

“Ne isključujem bilo kakvu mogućnost, bilo kakvog pravnog postupka, uključujući čak i postupak pred Evropskim sudom”, tvrdi Vehabović.

Stručnjaci pojašnjavaju, CIK nije adresa, problem se mora riješiti u Parlamentu BiH, a bio bi riješen i kada bi postojala potvrda provedbe Aneksa 7.

“Potpisnici tog aneksa sedam su RBiH i dva entiteta. Potpisnici aneksa treba da donesu odluku da konstatuju da je, koliko je moguće, završen i ispunjen aneks sedam”, kaže Kasim Trnka, profesor Ustavnog prava.

Iz Unije za održivi povratak tvrde da je implementiran na polju povrata imovine raseljenih osoba, ali ne i povratka.

“On nije završen. Mi ne možemo završiti proces povratka ako imamo 98 hiljada ljudi, porodica koje su izrazile želju s pravom, njihova imovina je porušena, koji nisu dobili ništa. Mi tu možemo razgraničiti koliko je on uspješan”, ističe Mirhunisa Zukić, Unija za održivi povratak.

Ovo su prvi opšti izbori od objavljivanja rezultata popisa iz 2013.godine. Prvog popisa nakon 1991.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.