Bosnu i Hercegovinu sve intenzivnije pogađa migrantska kriza. Država ne može sama, niti pred ovim problemima može žmiriti, rekao je državni ministar sigurnosti Dragan Mektić na današnjoj pres-konferenciji u Sarajevu.

Sa brojem migranata, rastu i izazovi. No, kapaciteta u Graničnoj policiji manjka, kaže Mektić, a malo je i mjesta u azilantskom centru. U međuvremenu, djeluje mreža dobro uvezanih aktivista.

Farman, Khalil, Amiin. Pronašli smo ih u jednom sarajevskom hostelu. Smještaj plaća, tvrdi Khalil, potpuni stranac kojeg priča o izbjegličkom putu Afganistanaca nije ostavila ravnodušnim.

‘‘Upoznao sam tu osobu. Pomogao mi je, i sada plaća hostel za nas, za sedam ljudi. Mi sada u tom hostelu. Bili smo u centru grada, tragali smo za nekim smještajem. Sreli smo se, ispričao sam mu cijelu priču, da živimo bez ičega ovdje, te se pobrinuo da nas smjesti”, ispričao je Abdul-Khalil Pardesi, dvadesetogodišnja izbjeglica iz Afganistana.

Lijekovi, hrana, odjeća – Khalil je iznenađen što pomoć ljudi, kako kaže, dolazi sa svih strana.

”To su neki nepoznati ljudi koji nam stalno pomažu. No, pravi problem za nas je smještaj. Bosanska vlada nije obezbijedila novac za izbjeglice, a danas tako puno izbjegica dolazi u Sarajevo”, kazao je on.

Da se azilantski centar u Delijašu, u opštini Trnovo, bori sa manjkom kapaciteta, odavno je poznato. Zna se i da je pomoć izbjeglicama uglavnom na plećima humanitarnih organizacija i humanih građana. Evo kako to izgleda u Udruženju “Pomozi.ba”. Odjeća, obuća – sve spremno da ih preuzmu oni kojima je najpotrebnije. I neke dječije ruke uzet će nešto odavde.

Slučajevi koji su ostali najviše upečatljivi?

”Djeca. Djeca, naravno. Imali smo onaj zadnji dan, kad su bili minusi. Došla je porodica sa troje djece, dvoje male, jedna odrasla curica, preko Čvrsnice su prešli, po najvećim minusima. Došli su ovdje goli i bosi. Strahota. Dovedemo ih ovdje ili na lokacije na koje su smješteni. Pomognemo ih inicijalno sa gardarobom, obućom i nastavimo da im pomažemo sa svim onim stvarima koje su njima potrebne’‘, rekao je Adnan Tatarević, predsjednik Udruženja Pomozi.ba.

Brojni građani pokucali su na vrata ovog udruženja da pitaju kako pomoći migrantima. Ovdje kažu da im građani nerijetko otvaraju vrata svojih domova. Ministra sigurnosti BiH, Dragana Mektića, pitali smo da li bi to za građane dobrog srca moglo predstavljati problem.

”Da, ako osobe nisu tražitelji azila”, odgovor je koji smo dobili.

”Moraju iskazati namjeru za azil i moraju biti registrovani ovdje. Mi provjeravamo te privatne smještaje. Znamo za te lokacije, za dosta njih. Znamo da neki naplaćuju privatne kuće i provjeravamo to”, kazao je ministar Mektić.

Migranata je sve više. Od januara do 11. marta ove godine preko 630. Samo u februaru preko 300. U odnosu na prva tri mjeseca prošle godine, broj migranata je veći oko osam puta.

Farman, Khalil i Amiin sa početka naše priče kažu da mogućnost pronalaska doma u Bosni i Hercegovini za njih nije isključena. Bude li tako, tri Afganistanca bit će izuzetak od pravila po kojem je izbjeglicama naša zemlja samo jedna od mnogih stanica do Zapada.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.