Opasnost odlaganja nuklearnog otpada na granici sa BiH

Vijesti 19. mar 201816:05 > 16:23
N1

Pitanje izgradnje odlagališta nuklearnog i radioaktivnog otpada aktuelizirano je nakon klizišta koja se dogodilo u Hrvatskoj Kostajnici. Politika i struka smatraju kako se pitanje izgradnje na Trgovskoj gori mora spriječiti te da Hrvatska mora naći pogodnu lokaciju koja ne ugrožava stotine hiljada života.

Ukoliko Hrvatska ne odustane od izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore iz Novog Grada i susjednih lokalnih zajednica bi moglo doći do egzodusa oko 230,000 građana tvrde predstavnici domaće vlasti. Ovo upozorenje dolazi nakon upozorenja koje je poslano i međunarodnoj organizaciji za nuklearnu sigurnost.

“Sama činjenica da je Vlada Republike Slovenije predlagala Vladi Republike Hrvatske da naprave zajedničko odlagalište u mjestu Vrbni, međutim Vlada Republike Hrvatske je odbila to navodno da je to mjesto u blizini rijeke Save i da će ugroziti vodotok rijeke Save. Da će ugroziti mjesto odakle se snabdijevaju stanovnici Zagreba i okolnih mjesta vodom za piće, a šta je s našim stanovnicima kraj rijeke Une”, kazala je Srebrenka Golić, Ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

Aktivnostima radne skupine koju predvodi Golić dolazi i podrška iz državnog parlamenta.

“Pitanje odlaganja nuklearnog otpada na samoj granici Bosne i Hercegovine je vrlo značajno pitanje iako znamo da ova međunarodna organizacija se ne bavi arbitražom između država, ali je ovo sigurno prilika da upoznamo sve prisutne da je to pitanje veoma važno za Bosnu i Hercegovinu i da su odluke u vezi s tim pitanjem donijele značajne institucije kako na nivou Bosne i Hercegovine tako i na nivou entiteta”, kazao je Borislav Bojić, komisija za odbranu i sigurnost PS BIH.

 Struka poručuje da potencijalna ugroženost života i zdravlja građana bi trebala biti glavni fokus naših vlasti i aktivnosti u odnosu na susjede.

“To je izuzetno važna oblast. Bezbjednost ne može biti lokalno pitanje, a naročito nuklearna bezbjednost. Tačno je da Bosna i Hercegovina nije nuklearna sila, nije uopšte nuklearna zemlja, ali se susreće s tim opasnostima kao što je deponovanje nuklearnog otpada u neposrednoj blizini njene granice”, smatra Predrag Ćerranić dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka i Banjaluke.

Važnu ulogu u ovakvim aktivnostima igrat će i sigurnosne agencije koje će morati spriječiti bilo kakve zloupotrebe.

“Postoji mogućnost da se dođe u poziciju da jedna takva materija koja ima određene efekte nuklearne energije bude skladištena ili zloupotrebljena i u tom smislu ova konferencija će prvenstveno dobro doći donosiocima odluka na visokom nivou, ali kao što smo vidjeli i direktorima policijskih agencija kako na državnom, tako i na entitetskom i na kantonalnom nivou”, kazao je Jasmin Ahić profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.

Iz državne agencije za nuklearnu sigurnost poručuju da će međunarodne organizacije morati biti uključene u sve aktivnosti na Trgovskoj gori. Radna grupa u BiH se nada da će i Hrvatska uskoro odgovoriti na prigovore koje već duže vremena naše institucije šalju zbog ovog problema.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.