Bosna i Hercegovna postaje zemlja starih ljudi, upozoravaju demografi, ukazujući na negativan priodni priraštaj, odnosno pad nataliteta. Konkretnih mjera na nivou države nema, a rijetki su pozitivni primjeri porodica s više od jednog djeteta.
Vukojevići, šesteročlana porodica iz Banja Luke, sa svoje četvero djece, kažu, uspijevaju podmiriti sve potrebe, a tradicija velikih porodica dolazi još od predaka.
“Odrastao sam u velikoj porodici, s babom i dedom, u vrijeme kada se imalo po desetero djece. Što se tiče izdržavanja, nemamo problema, rade se tri posla.” – rekao je Danijel Vukojević, otac četvero djece.
No, Vukojevići su tek rijedak pozitivan primjer. Stvarna demografska slika Bosne i Hercegovine pokazuje da, prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u zemlji živi nešto preko 3,5 miliona ljudi. Podaci Agencije za statistiku BiH za 2016. godinu govore da je više preminulih stanovnika, nego živorođenih u samo jednoj godini, i to za 6,388 osoba. Trend pada nataliteta je prisutan već cijelu deceniju. Egzodus populacije i negativan prirodni priraštaj će BiH učinit zemlju “bez ljudi”, odnosno zemlju staraca, upozoravaju demografi.
Alma Pobrić, demografkinja i profestorica na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, kaže da je vidan pad nataliteta od 2007. zabrinjavajuća okolnost, te ističe “ignorantski odnos zemlje da nema niti jedne institucije, niti jednog ministarstva koje bi se bavilo demografskim problemima” .
Leonora Latipovski, samohrana majka 9-godišnjeg djeteta. Zaposlena je u Sarajevu, za N1 kaže da bi se teško odlučila na još djece uzimajući u obzir zabrinjavajuć ekonomski i politički ambijent u zemlji.
“U današnjem vremenu relativno je jako teško odgajati dijete, posebno ako ste u toj priči sami. Uzimajući u obzir veliku nezaposlenost, nije lako obezbijediti osnovne potrebe.” – rekla je Elenora.
Iako su pojedine općine uvele poticaje za porodice, te onaj od 405 KM u RS-u za nezaposlene majke, konkretnog sistemskog rješenja na nivou države nema.
“Tu država mora hitno uvoditi neke mjere. Već deset godina upozoravamo na probleme i na to šta se treba uraditi da bi se povećao natalitet. Znamo, jer dizali smo djecu, znamo koji su izdaci.” – Jovan Radovanović, Udruženje porodice 4+ RS.
Globalni demografi su mišljenja kako uticaj na prirodni priraštaj ima i stepen obrazovanosti populacije, posebno kada je u pitanju žena. Porastom pismenosti žene i njenog položaja, te uticaja u društvu, dovodi do pada nataliteta, globalni su demografski pokazatelji.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
