“Meni je neprihvatljivo da nestane skoro 36 tona izbornog materijala”, kaže za N1 Vehid Šehić, nekadašnji član Centralne izborne komisije.
Šehić objašnjava proceduru nabavke I distribucije glasačkog materijala
“Kada se sklopi ugovor sa fabrikom papira, oni proizvedu naručenu količinu koja se izražava i u kilogramima i u broju listova. Znači, ako je 30 tona papira, npr., tačno se zna koliko je i listova pojedinačno. Formira se Komisija ispred CIK-a koja prisustvuje primopredaji papira iz fabrike, štamparije koja će štampati glasačke listiće. Ta Komisija je stalno prisutna kako bi se utvrdilo da li je ta količina stvarna”, kaže Šehić.
VEZANE VIJESTI
Šehić dodaje da kada počne štampanje, Komisija je svaki dan prisutna dok se štampaju glasački listići i pravi se pismeni izvještaj.
“Oni pišu kako se u Izvještaju piše koliko je materijala utrošeno i koliko je glasačkih listića izrađeno svaki dan. Stalno se evidentira stanje i vaga papir koji je ostao, koliko je utrošeno itd. Tada se glasački listići šalju Opštinskim biračkim mjestima i to je uhodani metod. Kada se završi glasanje, broje se iskorišteni, neiskorišteni glasački listići i eventualno glasački listići koji su oštećeni. Tada ulaz mora odgovarati ovoj završnoj provjeri. Npr, primljeno hiljadu, vraća se hiljadu u zavinsosti od forme koju sam spomenuo”, poručuje Šehić.
Neiskorišteni glasački listići se uvode u zapisnik i kao takvi se čuvaju određeni dio vremena, nakon čega se uništavaju uz nadzor.
“Kako se može desiti da nedostaje 35 tona papira. To je ogroman broj. Zdravorazumski, ne mogu to da shvatim”, kaže Šehić.
Za njega je veći problem što se dokumenti iz CIK-a pojavljuju u javnosti I njegovo mišljenje je da neko iz ove institucije dostavlja dokumenta u javnost.
Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
