Četveročlana porodica ispod kišobrana čeka šansu za Zapad

Vijesti 05. apr 201816:59 > 20:17
N1

Bježeći pred ratovima i siromaštvom na Bliskom istoku, u Aziji i Africi, stotine hiljada ljudi krenulo je 2015. i 2016. u Evropu tzv. balkanskom rutom sjeverozapadno od Grčke. Ruta je zatvorena u martu 2016., a sve donedavno rijetki migranti izbjegavali su putovanje preko planina Bosne i Hercegovine.

Dom u Siriji zamijenili su sarajevskim ulicama. Stigli su u našu zemlju prije četiri dana. Od tada kažu da spavaju na ulici.

“Spavam u baštama, na ulici ili ovdje. (Nemate smještaj?) Ne, išao sam u azilantski centar. Rekli mi nema mjesta. Kamp je pun ljudi. Nema soba”, kaže nam jedan migrant.

Ispred Službe za poslove sa strancima ispod jednog kišobrana njih četvero. Majka, otac i dvoje male djece. Sve što imaju stane u ruksake. Pred kamere ne žele. Kažu nam da su iz Iraka. Cilj im je doći do Zapada. No, Zapad je daleko, a snage sve manje.

Kiša pada gotovo cijeli dan. Oni nemaju gdje da odu. Ovdje su stigli kako bi zatražili azil.

I nisu jedini. Veliki broj migranata iskaže želju za azilom. No, jasno je da nemaju namjeru da ovdje i ostanu.

“U 2018.godini u Sektor za azil su zaprimljena 204 zahtjeva za azil (za 763 iskazane namjere) što pokazuje da lica ne žele podnositi zahtjev za azil niti se registrirati, a i oni koji su se registrirali su jasno na registraciji rekli da im Bosna i Hercegovina nije zemlja krajnje destinacije nego neka od zemalja Zapadne Evrope”, saopšteno je iz Ministarstvo sigurnosti BiH.

A nakon što se registruju na ovaj način – legalno se mogu kretati i boraviti u BiH. No pitanje je gdje. Smještajni kapaciteti nedovoljni. A nakon 14 dana moraju dostaviti adresu. Adresu koju nemaju.

“Trenutno, vlasti nastoje osigurati dodatnii smještaj što je prioritet jer trenutni kapaciteti nisu dovoljni za broj migranata koji su tu. To znači da su oni sa građanima, nevladinim organizacijama i volonterima. Dobro je je vidjeti solidarnost, no važno je da država preuzme kontrolu. I druga stvar za koju se treba pobrinuti jeste da svi koji dođu budu i registrirani”, ističe Peter Van der Auweraert, šef Međunarodne organizacije za migracije u Bosni i Hercegovini.

U protivnom tu su ilegalno i deportuje ih se nazad. Od početka godine Služba za poslove sa strancima realizovala je povratak za 351 migranta.

“Od ukupnog broja udaljenih lica u 2018. godini, njih 223 pretežno državljani Pakistana, Afganistana, Sirije, Alžira, Maroka su vraćeni u Srbiju, Crnu Goru i Hrvatsku, dok je 128 lica udaljeno iz BiH u zemlje porijekla”, kažu u Službi za poslove sa strancima.

Sa dolaskom migranata pojavili su se i krijumčari. Od početka godine evidentirano je sedam slučajeva. Pokušali su prokrijumčariti osobe iz Turske, Alžira, Jordana, Pakistana, Sirije i s područja Kosova.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.