Klarin: Ne vidimo bol, stradanja i patnje drugih

Vijesti 17. apr 201810:39 > 11:27
N1

"48 sati pepela i krvi" naziv je izložbe do sada neobjavljenih fotografija zločina u Ahmićima koja je jučer u Historijskom muzeju BiH prvi put predstavljena široj javnosti. Autor fotografija je fotograf Britanskog bataljona koji je tokom rata bio stacioniran u Vitezu, Giles Penfound.

Organizatori Izložbe su Historijski muzej BiH i SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu, a urednik, novinar Mirko Klarin je danas bio gost Novog dana.

“Početkom marta sam početo da tragam za gospodinom Penfoundom jer sam tek tada saznao da je on bio fotograf Britanskog bataljona koji je bio stacioniran u Vitezu i da je snimio fotografije. On se na jedan čudan način 2014 povukao iz javnog života, email adrese više nisu funkcionisale, njegov domen je bio na prodaju. Posle petnaest dana sam uspeo da pronađem jedan telefonski broj, pozvao ga, on je prvo rekao “da on to nije” i kad sam mu rekao zašto ga tražim on je rekao “ja sam Giles Penfound”. Kada sam mu saopštio da želim da povodom 25 godišnjice napravim izložbu u Ahmićima, u Sarajevu, eventualno Puli gdje je naš centar, Zagrebu, odmah je poslao svoju kolekciju fotografija iz Ahmića. Od toga su muzej, direktorica Elma i njena ekipa napravili selekciju fotografija i fantastičnu postavku u samom muzeju i jednu, vrlo dramatičnu manju postavku u Ahmićima u jednoj manjoj prostoriji osnovne škole i to je jučer otvoreno”, objašnjava Mirko Klarin kako je došlo do izložbe “48 sati pepela i krvi”.

Te fotografije su dijelom već viđene kaže Mirko Klarin.

“Neke od tih fotografija su kao dokazi optužbe uvedeni u spise Haškog tribunala i prikazani su na brojnim suđenjima. Bilo je pet, šest suđenja za zločine u Lašvanskoj dolini. Karijera mu se tako razvijala da je od fotografa Britanskog bataljona u Vitezu, 2006/2007 dogurao do glavnog footgrafa Britanske armije i onda se povukao. Nakon toga se posvetio slikanju dvije strane života, venčanja, dece u školama, zalazaka sunca, oblaka, itd”, kaže Klarin.

“Mi nismo mnogo razgovarali sem tog prvog kontakta sa upoznavanjem. Razmenili smo par email poruka i odmah je dao sve svoje fotografije, on nam je dao svu kolekciju fotografija da je slobodno koristimo u ove svrhe, sećanja, odavanje priznanja žrtvama ali je odbio da sam dođe ovdje jer je rekao da su njegove slike rečitije od njega samog i da su žrtve te koje treba da govore o tim slikama a ne on. To se upravo i jučer dogodilo u Ahmićima gde su preživeli tih zločina odmah objašnjavali ostalim ljudima koji su se oko njih okupili šta je na određenoj fotografiji, čija je to kuća, čije je to telo, očevi, majke, seste, deca”, istakao je Klarin.

Izložba “48 sati pepela i krvi” je otvorena jučer, 16 aprila i trajaće do 16 maja kada je u pitanju Historijski muzej BiH u Sarajevu. Plan je da izložba bude otvorena u Puli a i udruga Dokumenti iz Zagreba planira da organizuje jednu veću izložbu u gravnom gradu Hrvatske.

“Ljudi su šokirani onim što vide kao što je i sam Penfound bio šokiran onim što je snimio. To nisu jednostavne fotografije. Ni na koji način ne možemo nazvati delima koja izazivaju ugodne emocije, naprotiv, izazivaju jedino osećanje užasa nad onim šta je sve čovjek u stanju da učini drugom čoveku iz nekih političkih, verskih i drugih razloga”, kaže Klarin.

Da li 25 godina nakon dešavanja, ima empatije u regionu među narodima?

“Koliko vidim ima puno empatije prema sebi, samom sebi. Smatramo da smo mi jedine žtve u ovom ratu i da su nam svi drugi činili loša dela. Jako puno sami sebe sažaljevamo. Ne vidimo bol, stradanja i patnje drugih”, ističe Mirko Klarin.

Koliko je bitno da svaka strana prizna zločinje koji su se činili?

M”i ćemo i dalje živeti sa puno različitih istina, šta se dogodilo, mislim da je vrednpost onoga što je uradio Haški tribunal o čemu možemo puno diskutovati, sporiti se koliko je to dobro ili loše je upravo u tome što je on utvrdio izvestan broj činjenica koje su na taj način prezentovane, dokazane u jednom vrlo detaljnom, striktnom dokaznom postupku koji malo ko može osporavati. Uvek ima onih koji osporavaju. Tribunal može da spreči razumno osporavanje a nerazumnog će uvek biti”, zaključio je Klarin.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.