Put u neizvijesnost, od Iraka do Bosne, koštao je ovu porodicu oko 10 000 eura, kaže naš sagovornik. Dio od toga otišao je u džepove krijumčara.

 Otac četvoro djece pristao je otkriti kako je izgledalo krijumčarenje iz Crne Gore u BiH, pod uvjetom da govori uz zaštitu identiteta.

“Što se tiče krijumčara, cijena zavisi od osobe do osobe. Neki traže 1.000, hiljadu i po, dvije i po eura po osobi. Osobe koje su nas uvele u Bosnu iz Crne Gore predstavile su se kao taksisti, ali nisu bili taksisti. Novac smo im dali u Bosni i Hercegovini. Ukupno smo platili 120 eura, ali da smo bili uhvaćeni, morali bi opet tražiti nekoga i platiti isto toliko, ili čak i više”, priča migrant iz Iraka.

“Mi nismo lično poznavali te krijumčare. Stupimo u kontakt sa ljudima koje su ti krijumčari ranije preveli, i onda tražimo pomoć”, kazao je.

Nakon granice dobar dio puta do Sarajeva su prepješačili, tvrde. Njihova konačna destinacija je Holandija. Kako će tamo ne znaju, jer su ostali bez novca. Tvrde da privremeni smještaj moraju napustili sutra i da će najvjerovatnije spavati u parku.

Na novac koji će dobiti od građana za karte prema Hrvatskoj računaju i drugi migranti, rekli su nam. A na njihov novac računaju krijumčari.

Preko trideset osoba identifikovano je u dvije organizovane kriminalne grupe koje su učestvovale u nezakonitim aktivnostima sa ciljem krijumčarenja migranata. Za prijevoz migranata iz BiH u Hrvatsku naplaćivali su migrantima između 500 i 550 eura.

Međunarodna policijska akcija “Taurus” i “OX” je nastavljena novim hapšenjima dvije osobe zbog organizovanog krijumčarenja migranata. Predložen je pritvor za šestoro ranije uhapšenih.

U Hrvatskoj je uhapšen 29-godišnji Bosanac koji je bio dio jednog kriminalnog lanca. Bio je zadužen da migrante nakon ilegalnog prelaska granice prebacuje na područje Zagreba. Dalje su trebali za Sloveniju. Prema informacijama hrvatskog USKOK-a naplaćivali su 350 eura po stranom državljanu.

Da su krijumčari u BiH nerijetko dio međunarodnih kriminalih mreža, ukazao je ranije i subregionalni koordinator Međunarodne organizacije za migracije za Zapadni Balkan, Peter van der Auweraert:

“Velika većina migranata u BiH su u jednom trenutku koristili krijumčare. U suprotnom bi bilo nemoguće organizovati takva putovanja. Teško je detektovati krijumčare, jer je većina krijumčarskih ruta međunarodna. To nisu nužno rute Bosne, Albanije, Crne Gore. One su međunarodne.”

Za one koji su trenutno u BiH prelazak granice nije zagarantovan, ali mu se nadaju. Dok čekaju prvu priliku, izvjesna je samo neizvijesnost.