12 dana do raspisivanja izbora, brojna neriješena pitanja

Vijesti 26. apr 201818:18 > 19:42
N1

Još 12 dana ostalo je do raspisivanja Opštih izbora 2018. Lideri pet stranaka - ni jučer nisu riješili pitanje izmjena Izbornog zakona. Nije pomoglo ni prisustvo stranaca.

 Američka ambasadorica Cormack je poručila: Međunarodna zajednica neće dopustiti bh. političarima da njih okrive za neuspjeh.

Novi sastanak na predsjedničkom nivou je 3. maja. Ako se političari ne dogovore – međunarodna zajecnica neće nametnuti rješenje, a reagovati neće ni Centralna izborna komisija.

Mogu li se izmjene Izbornog zakona dogovarati i nakon raspisivanja izbora? Raspisati po jednom, a implementirati po drugačijem zakonu?

Predsjednica Centralne izborne komisije, Irena Hadžiabdić odgovara – sve i da zakonodavci dođu do rješenja u januaru 2019. dobrodošla su. Inače, država ima ogroman problem. Ono što je jasno da CIK neće nuditi bilo kakva rješenja.

“Vi svi znate da postoje određene odredbe koje daju neku nadležnost CIK-u ali zbog svega što se desilo i ogromnog pritiska na CIK samo zbog nekog radnog materijala koji se proglasio prijedlogom, odlukom i kako je već nazivan, CIK ovo pitanje neće otvarati. I mi ulazimo u izbore bez definisanih pravila”, navela je Hadžiabdić.

Za razliku od Hadžiabdić, većina političke ali i stručne javnosti kaže – krajnji rok za dogovor je datum raspisvanja izbora. Nema retroaktivne primjene Zakona. Tako i potpredsjednik SDA Safet Softić, metaforički pojašnjava: “Sudija ne može označiti početak utakmice držeći se jednih, a suditi po drugim pravilima”.

Jedina nada da se politika uozbilji, misli Softić, je, prisustvo međunarodnih predstavnika. Ambasadorica Cormack koja je bila domaćinom niza sastanaka, poručuje: “Vrijeme je da se ozbiljno počne razmišljati o posljedicama”.

“Vidjela sam dosta javnih rasprava o tome ko je kriv, te sam vidjela kako se izborna reforma koristi za potrebe izborne kampanje. Nećemo dopustiti političarima da se kriju iza međunarodne zajednice i okrivljuju je za nepronalaženje rješenja, a ni građani to ne bi smjeli dopustiti. Odgovornost leži na čelnicima BiH”, kazala je ambasadorica SAD-a.

Pitanje Izbornog zakona, odavno je izašlo izvan granica BiH. Kroz razgovor s visokim predstavnikom Inzkom, o problemu je obaviješten i evropski poslanik, Manfred Weber, koji je u fokus bh. javnosti je došao nakon izjave da se Evropa mora držati svog kršćanskog naslijeđa ili je neće biti.

Po okončanju sastanka, Inzko poručuje:

“Još ima vremena da se dođe do rješenja koje bi bilo zadovoljavajuće za sve strane. Ono treba biti zasnovano na dijalogu i kompromisu, poštujući ustavne principe i sudske presude.”

Dijaloga ili kompromisa, ni jučer nije bilo. Politički predstavnici SDP, DF, SBB i SDA – drže svoju stranu. Izjednačiti ovlasti Doma naroda Federacije s onima koje ima Vijeća naroda u RS. U Dom birati minimalno jednog delegata iz svakog konstitutivnog naroda iz svake skupštine. Birati prema popisu iz 1991. godine. Ali, HDZ ima drugačije planove. Stoga i optužbe na račun ove stranke – da žele dalju podjelu države.

Dragan Čović je kazao:

“Ja se uzdam, uz kompromise koje i mi pravimo, da će doći do dogovora 3. maja na način koji ne ugrožava odluku Ustavnog suda i Suda u Strazburu. Ja sam i dalje optimističan u skladu s vremenom koje nam je ostalo, a to je desetak dana. Ja ću učiniti sve da stvorimo ambijent da se ispoštuje odluka Ustavnog suda. Volio bih da to učine i druge stranke.”

Član HDZ-a, Bariša Čolak podsjeća, da su prijedlozi HNS-a dospjeli pred Ustavni sud, nakon što je Klub Bošnjaka u državnom Domu naroda pokrenuo pitanje zaštite vitalnog interesa.

No, Ustavni sud je zaključio da oni ne narušavaju prava Bošnjaka. Prijedlog se odnosi na izmjenu načina biranja članova Predsjedništva, kroz formiranje ad hoc područja. I na način, da jedan narod, drugom ne može izabrati predstavika.

U Dom naroda se, a prema prijedlogu HNSa, nije neophodno iz svakog kantona izabrati po jednog predstavnika svakog od tri naroda. Iako u Ustavu Federacije piše drugačije. Podsjetimo, bez popunjenog Doma naroda Federacije – ne mogu se izabrati članovi Vlade Federacije, predsjednik i potpredsjednici Federacije i delagati u Dom naroda BiH.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.