PS BiH: Zakon o OSA-i ide u skraćenu proceduru

Vijesti 17. maj 201813:04 > 13:05
N1

Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine odbacili su danas na sjednici zahtjev Vijeća ministara da se izmjene Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA), koje se odnose na tajno prikupljanje podataka, razmatraju po hitnom zakonodavnom postupku, ali su prihvatili razmatrati ih po skraćenom postupku.

Dopredsjedavajuća Doma Borjana Krišto (Hrvatska demokratska zajednica – HDZBiH) podnijela je apelaciju Ustavnom sudu BiH u vezi s određenim članovima tog zakona što je razlog za hitnost izmjena tog zakona, ali Krišto je danas predložila da se ipak odbije hitna procedura.

Mišljenja je da te izmjene treba razmatrati u redovnoj ili skraćenoj proceduri kako bi parlamentarci mogli dati svoj doprinos poboljšanju ovog zakona.

– O ovome smo trebali i ranije razgovarati, ali to je već odgovornost Vijeća ministara i to neću komentirati zašto ranije nismo dobili izmjene ni ovog zakona niti Zakona o krivičnom postupku, a koje se tiču odluka Ustavnog suda po apelacijama – upozorila je Krišto.

Također, smatra da se treba uvažiti mišljenje Zakonodavno-pravnog sektora o tim izmjenama, a neophodno je osigurati i mišljenje Zajedničke komisije za rad nad OSA-om, ali sjednica te komisije nije održana od prošle godine.

Na problem s nezasjedanjem tog parlamentarnog tijela upozorili su i drugi poslanici, podsjećajući da od kako je dotadašnji predsjedavajući Nikola Špirić (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD) smijenjen nastao je problem u vezi s imenovanjem novog predsjedavajućeg. Špirić je smijenjen nakon što je dostavio zaključke Komisije OSA-e koje ranije članovi tog tijela nisu usvojili.

Poslanik Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH Mirsad Đonlagić podvukao je da se nad ovako važnim službama mora osigurati civilni nadzor što je za njega najvažnije u funkcioniranju parlamenta, dodajući da Komisija mora dati svoj stav o tom pitanju.

– Bez obzira na to što nema predsjedavajućeg Komisije sjednicu mogu sazvati i dopredsjedavajući – stav je Đonlagića koji je kazao da SBB predlaže da se ne prihvati hitnost procedure nego da izmjene budu u redovnoj proceduri te da se ne preskače komisijska faza.

Poslanica SNSD-a Milica Marković kazala je također da ne podržava hitnost procedure jer da nije bilo apelacije Krišto ova tačka ne bi bila pred poslanicima, dodajući i da je dosadašnji rad OSA-e zaslužio posebnu raspravu podsjećajući da se radi o instituciji koja ima budžet od 30 miliona KM godišnje.

Za poslanicu Srpske demokratske stranke (SDS) Aleksandru Pandurević postoji samo jedno pitanje, a to je da li se želi riješiti to pitanje ili ne uzimajući u obzir činjenicu da se često govori o radikalnim pokretima te je pitanje da li će zakonodavac pustiti te potencijalne teroriste da budu bez ikakvog nadzora.

Dopredsjedavajući Doma Šefik Džaferović (Stranka demokratske akcije – SDA) pozvao je poslanike da usvoje hitnu proceduru te da u konačnici prihvate i izmjene Zakona jer je Ustavni sud dao rok od šest mjeseci PSBiH da se zakon izmijeni, a vrijeme je isteklo te se sada očekuje odluka Ustavnog suda o eventualnom stavljanju van snage tih odredbi.

– Ne znamo kakvu će odluku donijeti Ustavni sud, ali iz ranije prakse znamo da Ustavni sud van snage može staviti određene odredbe zakona te zbog toga sada imamo probleme za izbore u Mostaru i izbor u Domu naroda Federalnog parlamenta – upozorio je Džaferović.

Zbog svega toga, istaknuo je, to treba biti ozbiljan signal poslanicima kako se ponašati te je važno donijeti izmjene Zakona prije naredne sjednice Ustavnog suda i na taj način izbjeći bilo kakvu mogućnost o ukidanju tih odredbi.

Vijeće ministara BiH zatražilo je od Doma da se te izmjene razmatraju po hitnom zakonodavnom postupku imajući u vidu činjenicu da Ustavni sud postojeće odredbe Zakona može staviti van snage zbog čega bi mogao nastupiti pravni vakuum.

Ustavni sud reagirao je po apelaciji dopredsjedavajuće Predstavničkog doma Borjane Krišto (Hrvatska demokratska zajednica – HDZ) BiH, a novi zakon propisuje da nalog za prisluškivanje mora sadržavati vrstu komunikacije koja se namjerava prisluškivati, vrstu informacija, evidencija, dokumenata koji se moraju prikupiti, te ovlaštenja koja će se primijeniti u te svrhe.

Nalog može biti odobren za period do 60 dana, a u slučaju potrebe za produženjem mjera, na pisani obrazloženi prijedlog generalnog direktora OSA-e sudija može produžiti važnost naloga na dodatne periode od po 30 dana, s tim da odobrene mjere mogu trajati ukupno najduže 48 mjeseci.

Skraćena procedura razmatranja nekog zakonskog rješenja podrazumijeva da se komisijska faza završava u roku od 15 dana.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.