Kada je Dudaković uhapšen gospodin Izetbegović je dao izjavu iz Bugarske ili Makedonije. Nije se odmah vratio u Sarajevo iako je hapšenje takvog generala to nalagalo, kazao je za N1 Damir Arnaut, zastupnik SBB-a u zastupničkom domu Parlamenta BiH.

U Sarajevu je četvrtak zasjedao Zastupnički dom PS BiH. Na nekoliko sjednica državnog parlamenta vodila se rasprava o više zakonskih prijedloga, ali bez konkretnog rješenja.

Šta bi izdvojili kao glavno nakon jučerašnje sjednice?

Zasigurno najbitnija stvar, koja je jučer bila, izmjene su i dopune Zakona o OSA-i, koje su uslijedile nakon što je Ustavni sud BiH proglasio određene odredbe neustavnim jer su kršile ljudska prava i davale preširoke mogućnosti obavještajnoj agenciji. Ministarstvo sigurnosti BiH je tek nakon godinu dana sada dostavilo prijedlog po hitnoj proceduri i ja sam ohrabren činjenicom da je jučer ta hitna procedura oborena i da zakon ide u redovnu fazu. Neophodno je da Ustavno-pravna komisija, kao i Komisija za nadzor nad radom OSA-e da svoje mišljenje. Bilo mi je neshvatljivo da je nadležno ministarstvo, i Vijeće ministara BiH u cjelini, poslalo takve bitne izmjene u hitnu proceduru, ali sam također ohrabren da je većina poslanika iz svih naroda, iz pet različitih stranaka, reklo “ne” hitnoj proceduri i ovo ćemo sada razmatrati u skladu sa demokratskom praksom u dvije komisijske faze.

Šta to znači za istrage?

Oni ih tenutno vode po važećim odredbama Zakona o OSA-i i njih Ustavni sud nije stavio van snage. Ustavni sud je pokazao jednu mudrost i nije stavio odredbe van snaga dok se nove ne usvoje. Ustavni sud se opredijelio da ne idemo u pravcu haosa.

Koliko su ovi zakoni bitni za građane?

Izuzetno su bitni. Uzmimo najstariju demokratiju SAD – ta privatnost, osjećaj da ne mogu biti nadzirani od “velikog brata” bez sudskog rješenja je nešto na čemu se temelje svi zapadni modeli. U tim demokratijama obavještajni sektor je uvijek pod nekim civilnim nadzorom, to kod nas nije slučaj već godinu dana. Jedanaest članova Komisije ne znaju šta OSA radi, zakon se krši već godinu dana.

Kakva je trenutna spremnost i sposobnost Centralne izborne komisije BiH da organizira i provede fer izbore u oktobru 2018. godine?

Kada sam čuo da CIK razmatra uvođenje plavih i crvenih olovaka mislio sam da je to vijest sa nekog satiričnog portala. To ne može spriječiti izborne krađe. Indija ima preko milijardu stanovnika i već tri izborna ciklusa ima elektronsko glasanje. Nama bi se to isplatilo u dva ciklusa. Imali smo ponude stranih ambasada za iznajmljivanje uređaja za skeniranje, ukoliko se zakon usvoji. Po svemu sudeći zakon neće biti usvojen prije kraja avgusta i objektivno te skenere ne možete staviti u upotrebu za 7. oktobar.

Imamo izjavu da će uvođenje skenera koštati 200 milion, to ne može koštati toliko. Samo naknade biračkim odborima, ljudima koji rade taj dan 12 sati, iznose 4,5 milion KM po izbornom ciklus. Ove bi se mašine isplatile za dva izborna ciklusa da ih kupimo, računica je jasna. Indikativno je ko se od stranaka nije pojavi na sastanku Koalicije za fer i poštene izbore. Nisu se pojavile stranke koje najviše profitiraju od ovakvog brojanja.

Zbog čega se nisu pojavili?

Njima odgovara ovakav sistem, dobili su previše izbora na ovakvom sistemu.

Koje su to stranke?

Nisu se pojavili SDA, HDZ i SNSD i oni nisu dio ove koalicije i to je jasno.

Izmjene Izbornog zakona BiH?

Ukoliko HDZ ne učestvuje ne može doći do izmjena Izbornog zakona, oni kontrolišu taj blok glasova. Oni su rekli da neće učestvovati i mogu zaključit da u toku ovog izbornog ciklusa neće doći do izmjena Izbornog zakona. Treba istaći da se izbori mogu provesti prema trenutnom Izbornom zakon, problem je jedino izbora za Dom naroda, a to nije predmet glasanja građana. To je proces koji po zakonu dolazi iza 7. oktobra. Neki krajnji rok je februar, mart iduće godine, a ukoliko se ne dese te izmjene Izbornog zakona to će dovesti do pravne neizvjesnosti. To nije dobro za strane investitore. To je ono o čemu trebamo razgovarati tokom izbornog ciklusa, a ne o nekim planovima ili zaštiti nekih nacionalnih interesa.

Mogu otvoreno o tome govoriti. Svi znaju moju ulogu po pitanju odbrane Ejupa Ganića i Jovana Divjaka. Kada je uhapšen doktor Ganić u Londonu ja sam idući dan bio u Londonu, kada je Dudaković uhapšen gospodin Izetbegović je dao izjavu iz Bugarske ili Makedonije. Nije se odmah vratio u Sarajevo iako je hapšenje takvog generala to nalagalo. Zamislite da se takav neki general uhapsio u Hrvatskoj, Kolinda Grabar-Kitarović bi odmah poletila nazad u Hrvatsku.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.