Alarmantan porast temperatura na Zapadnom Balkanu

Vijesti 06. jun 201814:07 > 14:21
Tanjug/Dragan Kujundžič

Temperatura na teritoriji Zapadnog Balkana će u skorijoj budućnosti rasti za 1,2 stepena, a do kraja vijeka moguće i za više od pet stepeni, upozoreno je u Studiji o klimatskim promjenama na Zapadnom Balkanu koju je objavio Savjet za regionalnu saradnju (RSS).

U studiji se ukazuje da će temperatura neminovno nastaviti da raste od 1,7 do četiri stepena, u zavisnosti od rezultata globalnih nastojanja da se smanji emisija gasova s efektom staklene bašte.  

Podaci o klimatskim promenama u regionu ukazuju i na “napredovanje suptropske klime dalje na sjever, pri čemu će priobalna i južna područja biti veoma vruća i suva tokom ljetnjeg perioda, čije će se trajanje, prema očekivanjima, produžiti za jedan do dva mjeseca u periodu od skorije budućnosti do kraja vijeka”.  

“Analize klimatskih promena u regionu, generalno, potvrđuju da su zdravlje ljudi, sigurnost i kvalitet života u velikoj meri osjetljivi na prirodne nepogode i gubitke uslijed vremenskih prilika”, saopštio je RSS.  

Istraživanje pokazuje da su neki od sektora u kojima će se osjetiti najveći uticaj klimatskih promjena poljoprivreda i šumarstvo, u vidu smanjenje kvaliteta hrane, erozija, degradacije zemljišta, rizika od rasprostranjenog propadanja šuma.  

Klimatske promjene mogu da utiču i na smanjenje vode za piće, a posljedice će se odraziti i na zdravlje ljudi, jer može izazvati veću učestalost toplotnih udara, prodor novih vektorskih zaraznih bolesti i druge posljedice.  

U studiji je iznesen niz preporuka za smanjenje tereta koji je na pojedinačnim ekonomijama Zapadnog Balkana u pogledu rješavanja pitanja vezanih za klimatske promjene, a posebno s obzirom na nedostatak ljudskih resursa i drugih kapaciteta, kroz unaprijeđenje i usredsređenje na regionalnu saradnju.  

Kao kandidati i potencijalni kandidati za pristupanje Evropskoj uniji, dodaje se u saopštenju, sve ekonomije Zapadnog Balkana su motivisane da poštuju Pariski sporazum i ostvare ciljeve smanjenja emisije štetnih gasova do 2020, odnosno 2030. godine koje je postavila EU, kao i da povećaju energetsku učinkovitost i proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.  

Prema ranijem istraživanju RSS, Balkanski barometar za 2017. godinu, 73 posto ljudi u regionu smatra da su klimatske promjene problem.

Među preduzećima iz regiona 77 posto su rekla da su preduzela određene mjere ili aktivnosti u cilju smanjenja štetnog uticaja na okolinu, dok je njih 21 odsto priznalo da ne radi ništa da umanji rizik po životnu sredinu.  

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.