Dom naroda Parlamenta FBiH naredna je stanica za usvojeni prijedlog Zakona o izbornim jedinicama. Ne radi se o izmjenama Izbornog zakona, radi se o zakonu kojeg Parlament Federacije BiH nije imao, kažu neki od onih koji su glasali za njega.

U prijedlogu Zakona uz ostalo se navodi “da će sastav Doma naroda biti paritetan, tako da svaki konstitutivni narod ima isti broj delegata, odnosno po 17 iz svakog naroda i sedam delegata iz reda ostalih. Broj delegata koji se biraju u svakom kantonu srazmjeran je broju stanovnika kantona. U Domu naroda biće najmanje po jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu tog kantona.

Ako se ne izabere potreban broj delegata koji se biraju u Dom naroda preostali broj delegata bira se iz drugog kantona dok se ne izabre potreban broj delegata iz reda svakog kontitutivnog naroda.Objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine na odgovarajući način će se koristiti za izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke dok se Aneks 7 u potpunosti ne provode”.

U HDZ BiH ne dvoje, ovim se ruši odluka Ustavnog suda u predmetu Ljubić, negira koncepcija “konstutivnosti naroda” i legalnog političkog predstavljanja ili kako obrazlaže član predsjedništva HDZ BiH, i predsjednik FBiH, Marinko Čavara.

“Sam sadržaj Zakona je neustavan. On negira odluku Ustavnog suda da on kaže da na temelju toga što je Ustavni sud pobrisao te i te odredbe u Izbornom zakonu, onda te iste odredbe ova ekipa predlaže da sadrži ovaj zakon. Da li to treba išta posebno obrazlagati ljudima koji ne prate detaljno politiku i zakone, ako je Ustavni sud pobrisao te odredbe i proglasio ih neustavnim, ovim zakonom opet bez zakonskog utemeljenja da ga donesu takva rješenja jer Izborni zakon predviđa mogućnost samo da da se donese broj izaslanika u Zastupnički dom, a ne da se rješava pitanje Doma naroda, to je riješeno Izborniim zakonom BiH.

No predlagači Zakona navode drugačije.

“Odluka Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića je bila da se samo jedan član Izbornog zakona stavlja van snage i da se briše odredba po kojoj su kantoni davali po jednog delagata iz reda konstitutivnih naroda. Ovde je bila riječ daje koja je bila sporna koja je bila osporavana i Ustavni sud je tu odredbu stavio van snage. Ustavni sud BiH nijednu odredbu iz Ustava FBIH nije stavio van snage gdje je takođe propisan način kako se popunjava Dom naroda FBiH Mi smo koristili sada odredbu iz Ustava Federacije koja kaže da će iz svakog kantona će biti po jedan delegat iz reda konstitutivnih naroda ako jedan takav zastupnik ima izabran u tom zakonodavnom tijelu. Zato ovaj prijedlog Zakona implementira presudu Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića”, naglašava Đenan Džonlagić, šef kluba DF u Predstavničkom Parlamenta FBiH i jedan od predlagača zakona.

Doktor političkih nauka Slaven Kovačević kaže kako se u odluci Ustavnog suda u predmetu Ljubić i drugi nigdje ne navodi “da treba osigurati legitimno političko predstavljanje, posebno ne naroda” niti postoji instrukcija kako to treba uraditi.

Zakon o izbornim jedinicama mora ispoštovati odredbe Ustava FBiH jer se radi o tom entitetu. Prijedlog Zakona o izbornim jednicima i raspodjeli mandata usklađen je sa Ustavom BiH i Aneksom 1 koji se odnosi na međunarodne konvencije koje se ovde direktno primjenjuju ili kako podvlači Kovačević:

“Ovaj prijedlog Zakona ne sadrži elemente diskriminacije, u odnosu kako ga je sadržavao prijedlog HDZ-a i zbog toga je u skladu sa Ustavom BiH. Volio bih da vidim tu apelaciju da li prema Ustavnom sudu FbiH ili Ustavnom sudu BiH koji nema nadležnost nad ovim pravnim stvarima, a gdje je između ostalog zadatak ustavnih sudova zastita osnovnih ljudskih prava da kazu da nesto sto je u skladu sa evropkom konvencijom za zastitu ljudskih prava koja je sastavnim dijelom domaćeg zakonodavstva da nije u skladu sa ustavom”

Vašingtonskim sporazumom koji je bio pravni temelj za donošenje Ustava FBIH utvrđeno je da je Dom naroda FBiH ustanovljen na principu pariteta, po 17 delegata iz svakog od konstitutivnih naroda, i 7 iz reda Ostalih. Princip pariteta isključuje princip proporcionalne zastupljenosti. Kada bi se delegati oni birali po proporcionalnosti u odnosu na broj stanovnika u Federaciji, u Domu naroda bilo bi svega 12 Hrvata, navodi Kovačević i dodaje da je ovo jedini ispravan teorijski zasnovan princip proporcionalne zastupljenosti.

“Politika HDZ-a je da pokušaju ovih 17 birati nekom proporcijom, ali ta proporcija u teoriji se uzima na sveukupni teritorij i sveukupno stanovništvo, a ne da izvodite to po izbornim jedinicima ili kantonima. Ne možete primjenjivati proporcionalnu zastupljenost u tijelu koje je utemeljeno na principu pariteta. Ta se dva principa isključuju. Ja apeliram na HDZ da prestanu sa političkom manipulacijom, ne postoji teorijski model legitimnog predstavljanja naroda bilo gdje u svijetu.”, naglašava Kovačević.

Doktor političkih nauka dodaje i kako su nedavno došla nova pitanja na Upitnik o evropskim integracijama, uz ostale gdje to piše u Ustavu BiH, da neko ko dolazi iz reda konstitutivnog naroda mora da ima veću prednost od Ostalih? A pošto ne piše nigdje, očito je da ovaj princip odudara od evropskih principa i standarda i bilo bi dobro da se već sada počnemo prilagođavati tamo. Jer jednom kada se otvore poglavlje 23 i 24 a tu se kriju demokracija i ljudska prava za mnoge će biti jako bolno”, zaključuje Kovačević.

U narednim danaima očekuje se očitovanje HNS na usvajaje prijedloga o izbornim jedinicima i broju mandata. No već sada je izvjesno pozivanje na vitalni nacionalni interes u Domu naroda, ako i kada sjednica bude sazvana.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.