Niko u Bosni i Hercegovini neće dobiti saglasnost Ministarstva bezbjednosti za formiranje izbjegličkog kampa, posebno ne u unutrašnjosti države – stav je čelnog čovjeka ovog resora. Dragan Mektić kao ministar bezbjednosti je poruku usmjerio ka Evropskoj uniji.
Šef Delegacije Unije u BiH odgovara da sporno pitanje nije lokacija, već praktičnost objekta – zbog čega će izostati finansiranje centara u Velikoj Kladuši. O mogućim novim objektima još će se razgovarati, poručuje.
“Moje razumijevanje situacije o konkretnoj lokaciji na osnovu nalaza eksperata koji su više od mjesec boravili u Unsko-sanskom kantonu jeste da je predloženi objekat – neodgovarajući. Evropska unija je ranije izdvojila više od milion i po evra za humanitarnu pomoć, a sada imamo na raspolaganju dodatnih 4, 5 do 6 miliona evra koji bi se iskoristili za neka srednjoročna rješenja, uključujći i ovakvu vrstu podrške za objekte. Ovo ne treba pretvarati u političko pitanje jer je prije svega riječ o praktičnom pitanju”, objasnio je Wigemark.
Mektić ubjeđuje da će prihvatni centri za migrante biti napravljeni.
“Dva izbjeglička prihvatna centra ćemo samo napraviti u Bosni i Hercegovini – i to će biti kasarana Ušivak u Hadžićima i objekat u Unsko-sanskom kantonu. I nema više priče, nema potrebe. Nikakvi kampovi ne dolaze u obzir. Ne interesuju me ničije pare, taman to bile i pare Evropske unije koje su namijenjene da se u BiH prave izbjeglički kampovi. Tu se vrte neki milioni, spominju se milioni i milioni evra, a mi još uvijek nemamo para da pokosimo i popravimo ogradu na mjestima gdje se nalaze ti migranti”, naglasio je Mektić.
Slike iz Bihaća svjedoče o sve goroj situaciji. Vlasti ovog grada na granici su očaja zbog kontinuirane i gotovo samostalne brige o brojnim pristiglim migrantima – kaže gradonačelnik. Od najave protesta u Sarajevu neće odustati ako rješenje ne stigne urgentno.
“Tražim još jednom sastanak – da dođe delegacija grada Bihaća, gradskog vijeća, da se sastanemo sa njima, da pokušamo iznaći neka rješanja, da nam daju planove, da nam daju mjere, da nam kažu ko će to raditi i iz kojih sredstava, kako ćemo riješiti taj problem. Mi ne želimo da od ovoga pravimo politiku, to je nama na zadnjem mjestu. Tek onda ukoliko vidimo da tu stvarno nema nikakve volje – eto nas u Sarajevo pa ćemo onda vidjeti kako je to kada vam nekoliko stotina ljudi zakrči vaše dvorište”, istakao je Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća.
Uz razumijevanje humanitarnog aspekta migrantske krize akademik Esad Duraković oštar je kritičar dehumanizacije Evropske unije. Evropa će odbijati da primi izbjeglice zaustavljajući ih na Balkanu, ističe.
“Evropska birokratija je toliko kratkovida da ne vidi da bi takvim opasnim razvojem događaja, a to ja vidim kao projekt, želim to naglasiti, neki međunarodni projekt – ovo okupljanje migranata ovdje . Evropska unija će u Bosni i Hercegovini, dakle pod samim svojim srcem dobiti konstantan izvor vrlo ozbiljne nestabilnosti odnosno sigurnosnog problema jer bi se taj dio ‘bošnjakistana palestiniziranog’ vrlo značajno radikalizirao. Dakle, perspektiva je jako loša i uvjeren sam ni političari, ni većina naroda u BiH nije svjesna kuda to vodi i sa kakvim poblemom se suočavamo“, upozorio je Duraković.
Istovremeno, njemačka kancelarka upozorava da ‘sudbina’ Evrope zavisi od migrantskog pitanja. Članice Unije poziva na multilateralna, a ne jednostrana rješenja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.
