Postaje li "crveno zlato" bezvrijedno

Vijesti 23. jul 201818:44 > 19:45
N1

Loši vremenski uslovi za uzgoj, slaba kvaliteta, niske otkupne cijene proizvoda ali i nespremnost vlasti da poduzmu konkretne korake i ponude rješenja... mnogo je razloga koji su doveli do, po nekima, najveće krize malinarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nekoć odličan izvor prihoda, a danas izvor problema za mnoge.

Asad Jelašković, inžinjer poljoprivrede, prisjeća se 2001. godine, kada su se u Bosni i Hercegovini javili prvi malinjaci. Zahvaljujući stranim investicijama, ali i interesovanju građana, ova grana poljoprivrede ubrzo je napredovala, te postala jedini izvor prihoda mnogim porodicama. Nagli uspon malinarstva stao je 2016. godine, ističe Jelašković, kada su uslijedili i prvi problemi.

“Jednostavno, došlo je do zasićenja tržišta sa malinom. Malina kao kultura koja se nalazi na berzi, kao i nafta, došlo je do pada cijene i naravno tu su nastali gubici, kako za hladnjačare tako i za malinare”, smatra Jelašković.

Jedan od najvećih otkupljivača malina HEKO iz Bugojna niže cijene otkupa maline pravda padom kvalitete ovog voća u Bosni i Hercegovini. Nove cijene niže su za 20 feninga po kilogramu, te iznose od 1,20 KM do 2,40 KM, zavisno od vrste. Iz Udruženja otkupljivača i izvoznika jagodičastog voća BiH ističu da su vremenske neprilike znatno doprinijele rapidnom padu kvaliteta ovog voća.

“Ova godina je zaista godina fenomena kad su u pitanju mnogi faktori koji su utjecali na otkupljivače. Imali smo fenomen veoma brzog sazrijevanja maline. Sezona se skratila za dvije trećine. U tom smislu smo pretrpjeli velike gubitke u kontekstu kvaliteta, a i veliki broj malina je ostao na zasadima jer nijedan otkupljivač nije bio spreman da u tako kratkom roku primi te maline”, istakao Avdić.

Jelašković ističe da su te otkupne cijene jako loše za proizvođače, te da su one ispod cijene proizvodnje. Malinari trebaju pomoć, a vlast im nudi onu jednokratnu, navodi Halil Omanović, direktor Ureda za koordinaciju projekata pri Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Tržište malina, kako kaže, je to koje će diktirati cijenu otkupa. Za sada, ne postoji strategija kojom bi Federalna vlada odredila minimalnu otkupnu cijenu malina, a samim tim i osigurala malinare.

“Država ne može diktirati primarnim proizvođačima šta će proizvoditi. Jer ako diktira cijenu, onda mora ako dođe do poremećaja na tržištu, sve to što je garantovala mora preuzeti I isplatiti farmerima taj iznos. A taj iznos može biti veliki. Zato država, koja je nejaka, ne može preuzeti takav teret na svoja leđa koja su nejaka. Iz tog razloga nemamo još te mjere”, kazao je Omanović.

Dok polemike o tome kako pomoći malinarstvu Bosne i Hercegovine ima mnogo, konkretna rješenja izostaju, a 30 hiljada malinara i 100 hiljada ljudi koji posredno ili neposredno žive od proizvoda maline ostaju u brizi da li će ‘crveno zlato’, naziv koji je nekada nosila malina, postati bezvrijedno.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.