Kako bi znakovni jezik približile što većem broju ljudi i omogućile priliku onima koje žele da ga nauče i koriste, studentica Alma Mujanović i psihologinja Ira Adilagić pokrenule su Facebook stranicu ‘Znak za riječ’. Ira Adilagić gostujući u Novom danu je kazala da znakovni jezik nije univerzalan.

Za osobe sa oštećenim sluhom osnovna barijera za uključivanje u društvo jeste nemogućnost adekvatne komunikacije, a iz čega proizilaze i sve ostale prepreke. Adilagić kaže da je znakovni jezik vrlo praktičan.

“Volim znakovni jezik iz različitih razloga. Praktična upotreba, primjena, može se koristiti mimo osoba sa oštećenim sluhom. Vrlo praktičan, trodimenzionalan. Možete ga koristiti u situaciji kada niste u mogućnosti verbalno da se izrazite iz različitih razloga. Generalno ono što je problem jeste ta nezadovoljavajuća situacija, položaj znakovnog jezika u našem društvu. Naravno vidljivost je minimalna i prilika za učenje znakovnog jezika je isto minimalna”.

Prema podacima u BiH postoji oko 70 000 hiljada ljudi kojima je potreban znakovni jezik a samo četrnaest tumača znakovnog jezika.

“Razlika je katastroflna. Od tih 70 000 osoba oštećenog sluha ne koristi se svaka apsolutno samo znakovnim jezikom. Ja sam prva počela dosta kasno da ga učim. Sa 21 godinu, dok ga neki uče kada krenu u školu. Na nivou države imamo samo četrnaest cetrificiranih tumača Znakovnog jezika. To znači da imamo samo četrnaest osoba koji zakonski mogu biti na uslozi po potrebi osobi sa oštećenim sluhom u javnim ustanovama i servisima. Situacija je u društvu takva da najčešće gluhe i nagluhe osobe povredu sa sobom člana porodice ili nekog prijatelja koji zna znakovni jezijk da im u službi prevodi”.

Jesu li ljudi zainteresovani za ono što ih pokušavate naučiti?

Uvijek smo se susretali sa tim gdje možemo učiti znakovni jezik, kako mogu naučiti, je li jednostavan, raznorazna pitanja i očekivali smo da će određen broj ljudi pozitivno regovati, ok evo prilike da učimo jer su kod nas prilike vrlo rijetke. Ponekad se pojavi mogućnost nekog kursa ali to je sasvim nedovoljno. Reakcije su odlične. Stalno dobivamo podršku, pisma podrške. Drago mi je što nam postavljaju pitanja vezano za ovu situaciju, općenito vezano za vide snimke koji su objavljeni. Podstiče ljude na razmišljanje, da se upoznaju sa situacijom. što je apsolutno poželjno. Javljaju nam se sa pitanjem kako se kaže koja riječ i stvarno nastojimo sve te riječi snimiti. Objavimo sve riječi koje žele da znaju ili koje im trebaju možda iz nekog razloga. Opet te iste riječi upotrebljavamo u rečenicama radi prakse.

Svaka država ima svoj znakovni jezik.

“Znakovni jezik nije univerzalan. Svaka država ima svoj znakovni jezik. Interesantna je činjenica da Engleski i Američki znakovni jezik nisu isti i ako su oralno isti, znakovno nisu. Američki znakovni jezik je jako sličan Francuskom znakovnom jeziku iz razloga što kada je bila migracija stanovništva na američki kontinent, veća grupa gluhih i nagluhih iz Francuske su migrirali u SAD i odatle počinju korijeni Američkog znakovnog jezika. Bosanski, Hrvatski i Srpski znakovni jezik nisu isti, postoje razlike. Znakovni jezik je kao i svaki drugi”.

Da li su razlike tolike da ne možete nekoga razumjeti šta govori?

”Zavisi kako gledate. Često se ono što pokazujete rukama i čita se sa usana razlikuje. Ima znakova koje u određenom momentu nisam mogla razumjeti. Isto tako i unutar Bosne i Hercegovine postoje dijalekti kao i u govoru. Neki znak sjevernije se pokazuje na jedan način a južnije na drugi.

Možete izdvojiti jednu riječ?

Riječ “šaliti se” na jedan način pokazuje u Sarajevu a to u Banjaluci znači “igrati se”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.