Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH i kandidat "Saveza za promjene BiH" za ovu funkciju na ovogodišnjim Opštim izborima je za N1 govorio o radu aktuelnog saziva Predsjedništva BiH u posljednje četiri godine, o odnosima između članova Predsjedništva BiH i aktuelnim političkim dešavanjima u BiH kao što je izgradnja Pelješkog mosta.

Da li je Predsjedništvo BiH moglo više učiniti u ovom mandatu?

“Ovaj sastav Predsjedništva BiH je zaista mogao mnogo više. Ja sam na početku mandata bio dosta optimističan. Djelovalo mi da možemo i napravili smo nekoliko stvari na početku mandata. Recimo, uspjeli smo pokrenutii evropski put koji je bio stao – izjavom Predsjedništva BiH o evropskom putu. Uspjeli smo da se ratifikuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Uspjeli smo da to pokrenemo s mrtve tačke. Došli smo do toga da su pripremljeni odgovori. Nadam se da će ovi dopunski odgovori biti brzo gotovo. Međutim, taj pozitivni ambijent se brzo pokvario”.

Kada su počeli u problemi u Predsjedništvu BiH?

“Ako mene pitate zašto, mislim da je to počelo kod popisa stanovništva iz 2013. godine. To oko Popisa je primjer iracionalnosti kojima se mi u BiH, posebno pojedini ljudi rukovode. 200.000 ljudi živi u inostranstvu, a popisani su kao da žive kod nas. To je laž da žive kod nas. Svima je moralo biti jasno da je to laž. Nikada se nisam zalagao za to da ti ljudi ne budu popisani kao državljani BiH, ali ne žive ovdje. Taj stav nije bio prihvaćen. Došlo je do preglasavanja u Agenciji za statistiku BiH i tada se srušilo moje povjerenje. Prije toga sam bio spreman na svaku vrstu kompromisa bez ikakve dileme. Zatim je došla priča da se ukine 9. januar – potpuno iracionalna. Nakon toga je uslijedio vaninstitucionalni pokušaj revizije presude u slučaju BiH protiv Srbije. Onda sam bio mnogo oprezniji nego što bih inače bio. U međuvremenu je došlo do pogoršanja odnosa između Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića zbog Mostara, Izbornog zakona i priče o trećem entitetu. Tako da sam na kraju mandata nastojao sačuvati elementarni dignitet u Predsjedništvu BiH.”

Da li ste uzrokovali krize u BiH?

“Ne vidim šta sam ja loše uradio Bošnjacima. Itekako sam zastupao interese BiH. Ali moja obaveza je da zastupam i Republiku Srpsku iz koje sam izabran. Nisam zastupao interese Srbije. Zastupao sam interese Republike Srpske koja je dio BiH i koja ima svoje viđenje onoga što se dešavalo u ratu, a koje nije identično onom što se misli u Sarajevu. To će uvijek tako biti. Trudio sam se da nikoga ne isprovociram. Nađite jednu krizu koja je u protekle četiri godine izazvana mojim djelovanjem! Nema niti jedne.”

Kako to da se u BiH istina različito tumači?

“Trudio sam se da nikoga ne mrzim. Nećete kod mene naći nijednu riječ koja je nekoga uvrijedila. Ako sam je izrekao, spreman sam da se javno izvinim. Vodio sam računa kako se obraćam ljudima. Ali, realnost našeg političkog života jeste da na stvari iz prošlosti gledamo različito. Zato sam govorio da na dnevni red ne stavljamo ono za šta znamo da se ne slažemo. Očekivati nešto da se preko noći prevrne – nije realno. Na svim stranama imate ljude koji su patili. Niko neće reći: Ja sam kriv”.

Kako komentarišete presude Suda u Hadu?

“Sudovi utvrđuju individualnu krivicu, a ne kolektivnu krivicu. Iskreno mislim da nam je bolje da se okrenemo i razgovaramo o budućnosti. Presude Suda u Hagu imaju svoje reperkusije, ali se one ne odnose na kolektivitet”.

O presudi Suda u Hagu o genocidu u Srebrenici?

“U vezi presude genocida u Srebrenici se traži tipično politička tema. Uvijek sam se trudio da tu temu ne otvaram. Jednostavno mislim da političari da o toj temi ne treba da pričaju. Kao političar sam bio u Srebrenici. Među prvima sam tamo bio. Dva puta sam tamo bio. Ove godine nisam bio jer mi je rečeno da tamo nisam dobro došao. Ne idem tamo gdje nisam dobro došao. Nikoga neću da vrijeđam. Nisam čovjek koji spada u to da moram pravdati nešto u šta neko vjeruje”.

Da li smatrate da se u Srebrenici desio genocid?

“Historičare ćete pitati je li bio genocid u Srebrenici. Političari ne treba da se bave time. Ja se ne bavim time”.

U kakvim ste odnosima s Draganom Čovićem?

“U korektnim odnosima sam sa Čovićem. Mada on ima daleko bolji odnos sa Miloradom Dodikom. Moram biti iskren da u Predsjedništvu BiH nisam imao posebnih sukoba s njim”.

Da li Čović i Dodik zaista mogu blokirati BiH?

“Ne znam da li Čović i Dodik mogu blokirati državu i šta uopše mogu uraditi. Uvjeren sam da se ta koalicija neće desiti u Predsjedništvu BiH. Uvjeren sam da ću ja ponovo biti izabran. Mislim da bi to moglo biti ozbiljan pokazatelj da BiH može biti stabilna i mati razumnu politiku. Uvijek sam se trudi da ne proizvodim sukobe. Ali žestoko sam spremn na odgovor ako neko dirne vrijednosti do kojih je meni stalo. Uvjeren sam da će narod u Republici Srspko birati između stabilnosti, s jedne strane i konflikta, rizika, neizvjesnosti koju donosi gospodin Dodik. Njihovo odnos je takav i morate pitati njih dvojicu šta ih vezuje – ja ne znam”.

Kako komentarišete dešavanja u vezi Zakona o izbornim jedinicama u FBiH?

“Ne zagovaram da se srpski političari trebaju previše uplitati u sukobe koji su na relaciji Bošnjaci-Hrvati. Pitanje Zakona o izbornim jedinicama treba urediti sama FBiH. Naravno, moramo vidjeti kako će u tome proći srpski narod. Taj dio trebamo pratiti, a ne da se opredjeljujemo”.

Ko će biti član Predsjedništva BiH ispred hrvatskog naroda?

“Mislim da će biti relativno tijesna utrka za člana Predsjedništva ipred hrvatskog naroda između Čovića i Željka Komšića. Uvjeren sam da Čović ima ubjedljivo podršku hrvatskog naroda, ali građani u FBiH imaju mogućnost da biraju. To je zakonsko riješenje koje ne možete osporiti. Vrlo je moguće da gospodin Komšić bude izabran. Tijesna trka će biti između mene i Dodika”.

Kakva će biti izborna utrka s Dodikom za člana Predsjedništva BiH?

“Mislim da će utrka sa Dodikom biti jednostavnija. Između mene i Dodika će teško nekoga ubijediti da promjeni stav koji je bio za mene, kao što ću ja teško ubijediti njegove glasače da glasaju za mene. Prošli put sam imao 30.000 do 40.000 glasova ljudi koji glasaju za SNSD, DNS i Socijalističku partiju. Uvjeren sam da će i ove godine glasati za mene. Ali ključ izbora ove izbore u Republici Srpskoj donose oni koji ostaju nezadovoljni kod kuće. Oni smatraju da su svi političari isti, što vlast uporno nastoji da kaže, ali nisu isti. Drugo, ti ljudi misle da se ne može ništa promijeniti. Ti ljudi odlučuju o izborima. Molim ih da glasaju i nije bitno za koga”.

Zašto se malo bh. državljana u dijaspori prijavilo da glasa na ovogodišnjim Opštim izborima?

“80.000 ljudi više u dijaspori se prijavilo da glasa u odnosu na prethodne izbore”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.