Šta je Prilepin govorio o RS-u, Kosovu i Ukrajini

N1

Za jedne nepoželjan, za druge zaslužan. Zahara Prilepina, kome je sinoć zabranjen ulazak u BiH, danas je odlikovao predsjednik bh. entiteta Republika Srpska. Brojne su reakcije, ali i zahtjev ruske ambasade za objašnjenje postupka institucija BiH. Iz Ministarstva spoljnih poslova BiH poručuju, odgovoriće kada prikupe sve podatke.

Književno veče u Narodnoj univerzitetskoj biblioteci odgođeno. Zahar Prilepin nije imao priliku da se obrati Banjalučanima, jer prema ocjeni OBA-e predstavlja bezbjednosnu prijetnju. Zašto, čeka odgovor i Ambasada Rusije, iz koje poručuju da imaju kontakt sa institucijama BiH.

“Po dobijanju svih potrebnih informacija mi ćemo dostaviti odgovor ruskoj strani, to je jedan minimum ophođenja, diplomatske kulture, posebno sa zemljom sa kojom imamo odnose kao sa Rusijom”, poručuje ministar inostranih poslova BiH, Igor Crnadak.

Sam Prilepin, u izjavi za ruske medije izrazio je sumnju da bi to moglo biti zbog njegovog učešća u ratu sa Ukrajinom. U svojim knjigama i piše o tom ratu, a javno povezuje Istok Ukrajine sa Republikom Srpskom.

“Kosovo, Republika Srpska, ovo je ponavljanje onoga što se dešavalo kod vas, to se sada dešava u Donjecku. Ako Rusija bude sposobna da riješi ovaj problem, to će biti signal Srbiji da može da riješi svoje probleme”, kazao je Prilepin za Balkan.info u aprilu prošle godine.

A upravo zbog svog angažmana, danas je dobio orden Njegoša I reda.

“Predsjedik Dodik odlikovao je Zahara Prilepina za priznati rad i zasluge u kulturnom i duhovnom razvitku, kao i za posebne zaluge na polju javne djelatnosti, kojima se doprinosi jačanju prijateljskih odnosa između Ruske Federacije i Republike Srpske”, piše u saopštenju.

Stručnjak za bezbjednost Jasmin Ahić pojašnjava da ovo nije prvi slučaj zabrane, ali jeste specifičan jer se radi o književniku. Ipak, svaka država, kaže Ahić, ima pravo da odluči ko je dobrodošao, a ko ne.

“Osoba koja za sebe kaže da je nakon boravka u zvaničnim oružanim snagama, odnosno u specijalnoj jedinici, kaže za sebe da je bio vojnik jedne paravojne formacije, na jednom ratištu, zapravo je vrlo sigurnosno interesantna i opasna osoba u svakom slučaju”, smatra Jahić.

Za političare iz RS interesantno je ko je kriv što je ruskom piscu zabranjen ulazak u BiH. Vlast u RS krivi Savez za promjene.

“Uopšte više ne mogu da vjerujem u stvari koje slušam. Malo malo pa je nekome zabranjen ulazak. Adresa za postavljanje pitanja je Savjet ministara. Vjerujem da će Rusija kao ozbiljna država intervenisati prema institucijama BiH”, poručuje entitetska premijerka Željka Cvijanović.

I srpski član Predsjedništva Mladen Ivanić zatražio je objašnjenje. Hoće li slučaj Prilepin promijeniti odnose između BiH i Rusije biće jasno 16. i 17. septembra kada u Sarajevo i Banjaluku dolazi ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

Knjige Zahara Prilepina mogu se naći u knjižarama širom BiH. U jednoj sarajevskoj našli smo tri “Obitelj”, “Sedam života” i “Nije tuđi rat”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.