Uoči posjete ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova politički stavovi u Bosni i Hercegovini podijeljeni. Rusija za dio javnosti prijateljska zemlja, za dio faktor nestabilnost.

Posjeta Lavrova osnažiti će ionako dobre prijateljske, političke i emotivne odnose u prvom redu Republike Srpske i Rusije, kazao je državni ministar diplomatije Igor Crnadak.

“Predstavnici Republike Srpske u posljednje četiri godine, prije svega srpski član Predsjedništva Mladen Ivanić i ja, smo upravo svojim stavovima dominantno definisali pozicije koje su na međunarodnoj sceni bile važne za naš odnos s Rusijom. Potsjetiću vas radi se o nepridruživanju BiH sankcijama Rusiji, radi se o izvozu oružja u Ukrajinu, nepriznavanju Kosova, stavu BiH oko NATO-a”, ističe Crnadak.

Rusija uzvraća tako što podržava ustavno pravo Republike Srpske da postoji i da se uvažava, i to je ono što smeta političarima iz reda bošnjačkog naroda, kaže član Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić. Smatra i da se ne cijeni dovoljno sve ono što Rusija radi za Bosnu i Hercegovinu.

“Prvo naplata duga u gotovini, mi smo jedina zemlja koja je dobila gotovinsku isplatu klirinškog duga. Mislim da se to ovdje malo cijeni. A ja iskreno mislim da je to vrlo jasan pokazatelj prijateljskog odnosa. Rusija je našla način da se dug za gas iz ratnog perioda plaća u jednom dužem vremenskom periodu i to je veliki ustupak BiH. Treće Rusija je otvorila tržište za voće i povrće”, navodi Ivanić.

No, ono što bi Rusija mogla učinit jeste umiješati se u izborni proces u Bosni i Hercegovini, navodi zastupnik u državnom Parlamentu Saša Magazinović. Jer nije slučajno da Lavrov stiže neposredno pred izbore.

“Ova posjeta sasvim sigurno ima veze i sa izbornom kampanjom, s pokazivanjem mišića, sa podrškom u okviru kampanje. Ako se vodi priča o tome da li su ili nisu uticali na rezultat u SAD-u onda je iluzorno smatrati da nemaju slične ambicije i u zemljama gdje je to mnogo lakše učiniti. Mi moramo biti svjesni da smo mi mjesto sukoba zapadnih politika sa Rusijom i nažalost mi mali uvijek izvučemo deblji kraj”, zaključuje Magazinović.

Gotovo pa je uobičajena procedura da Rusija u ključnim pitanjima za Bosnu i Hercegovinu kada je riječ o Vijeću za implementaciju mira, ima suprotno mišljenje od svih drugih zemalja, koje nerijetko ide na ruku Republici Srpskoj. Tako je bilo i u slučaju osude referenduma o 9. januaru. Umjesto posjeta Predsjedništva BiH, kod ruskog predsjednika Putina, također nerijetko je uglavnom Milorad Dodik. S druge strane nerijetki su i potezi državne Obavještajne službe da zabrani ulazak Rusima u državu. Ove godine Aleksandru Zaldostanovi i Zahariju Prilepinu. Ne samo domaći nego i svjetski mediji u više navrata su navodili brojne negativne implikacije ruskog utjecaja u Bosni i Hercegovini.

“Rusija tradicionalno nema nikakvu bitnu ulogu na Balkanu i Rusija zapravo tu ulogu i ne pokušava da igra, sada je vrlo popularno prepadati ljude da Rusija prodire na Balkan i tako dalje. Rusija se zapravo od kraja Hladnog rata nalazi u defanzivi, ona sada prvi put pokušava da uspostavi kakvu takvu ravnotežu na globalnom planu. Zahvaljujući izvjesnom povlačenju koje je nastupilo iz SAD-a”, ocjenjuje analitičar Zlatko Hadžidedić.

Kada je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni dvije zemlje pokazatelji nisu pozitivni.

“Statistički podaci kažu da za osam mjeseci tekuće godine uvoz iz Ruske Federacije je iznosio oko 553 miliona maraka, a izvoz naš u Rusiju je iznosio oko 60 miliona KM. Naravno da je negativno pokrivenost uvoza izvozom iznosi negdje oko 11 posto, obim razmjene je oko 613 miliona i nažalost imamo vanjskotrgovinski deficit od 493 miliona KM”, otkriva Belma Hasić, VTK BiH.

Inače u Rusiju najviše izvozimo lijekove, te voće i povrće, a uvozimo naftu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.