Postizborne kombinatorike otvaraju brojne mogućnosti, ali i dileme. Stranke ljevice daleko su odmakle u dogovoru o formiranju vlasti u pojedinim kantonima, bez SDA. Međutim, i SDA najavljuje početak pregovora sa probosanskim strankama. Poželjeni partneri su SDP i DF. U prve dvije stranke za N1 kažu da poziv još nisu dobile...
Stranke ljevice ništa nisu prepustile slučaju. Mjesec dana nakon izbora tvrde da su pri kraju dogovora o formiranju vlasti u četiri ili pet kantona. Bez SDA . U Sarajevskom postoji dogovor o raspodjeli vlasti između šest stranaka ljevice i građanske opcije. U Zeničko-dobojskom bliži i konstituiranje kantonalne skupštine, gdje bi većinu mogle činiti SDP, DF, Naša stranka, Nezavisni blok, SBB i A-SDA. U najmnogoljudnijem kantonu, Tuzlanskom, vlast će činiti SDP, DF, Naša stranka, SBB i Stranka za BiH. Promjena u sastavu Vlade već se dogodila u Unsko-sanskom kantonu. A očekuje se da bi ljevica početkom iduće sedmice mogla potpisati Sporazum o koaliranju u Bosansko-podrinjskom kantonu. Cilj ovih stranaka, od početka, bio je jedan – izbaciti SDA. Lider Bakir Izetbegović, mjesec dana poslije izbora, najavljuje:
“Kao pobjednička stranka, SDA će započeti razgovore sa svim izborno relevantnim političkim strankama, s namjerom da se formiraju programske parlamentarne većine na svim nivoima, sastavljene od istih stranaka, dakle da to bude jedna koherentna vlast, od vrha do dna”.
Vrijeme je za probosanski blok, opisao je detaljnije Izetbegović, poželjne partnere, poput SDP-a i DF-a. Ove stranke uoči i netom nakon izbora su tvrdile da ne žele u vlast sa SDA. Da li se nešti u tom stavu promijenilo?
“Mi nismo još dobili nikakav poziv. Ako dobijemo poziv organi SDP-a će razmotriti taj poziv. Ali mislim da taj poziv ne može rezultirati ničim pozitivnim za SDA, jer nema razloga da mijenjamo ono što smo govorili u kampanji. Ono što smo govorili u kampanji to mislimo da radimo”, poručuje Irfan Čengić, SDP.
“Mi nismo dobili nikakav pozov za razgovore. Što se tiče Kantona Sarajevo, SDA se prirodno eliminisala iz ovih procesa. A što se tiče državog i federalnog nivoa, mi nismo ni pozvani na te rezgovore. Ako budemo pozvani, onda ćemo donijeti odluku na osnovu momenta, na osnovu čega pozivaju i tako dalje. Jako je teško davati izjave o tome da li ćete s nekim razgovarati na osnovu press konferencije”, zaključuje Milan Dunović, DF.
Pregovori o formiranju vlasti mogli bi dobiti novu dinamiku nakon konstituiranja novog saziva Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Možda je ključ upravo kod Milorada Dodika, Šefika Džaferovića i Željka Komšića. Prema Ustavu, članovi Predsjedništva predlažu ime mandatara za sastav Vijeća ministara BiH. A podsjećanja radi, u Predsjedništvu će sjediti predstavnici SNSD-a, DF-a i SDA.
“U postupku imenovanja, svaki član Predsjedništva može predložiti jedno ime. Predsjedništvo nastoji konsenzusom donijeti odluku o imenovanju predsjedavajućeg Vijeća ministara. Ako se ne postigne konsenzus, dva člana Predsjedništva ipak mogu imenovati predsjedavajućeg”, stoji u Poslovniku o radu Predsjedništva BiH.
Prema tome, na to ko će činiti buduću vlast na razini države, utjecaj bi itekako mogao imati kolektivni šef države, i stranke koje su ih kandidirale za tu poziciju. Stoga još ostaje nejasno mogu li se dva puta – jedan ljevih stranaka koji je krenuo odozdo, to jeste od kantona, i drugi koji ishodište ima na vrhu, a koji zagovara SDA, ukrasiti negdje na sredini, ili će dvije političke opcije ostati na dva različita politička pola?
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
