Prema oglasu Ministarstva državne imovine RH, bivše odmaralište "Valter Perić" u Gradcu, površine 368 metara kvadratnih može se iznajmiti za oko 2000 maraka godišnje, bivše odmaralište “Đuro Salaj” na preko 6.350 metrara, za 34 320 hiljada KM. Odmaralište Vila Bosanka takođe u Gradcu, sa zgradom, pomoćnom zgradom i dvorištem cijena 7300 KM.

Svi ovi objekti su devastirani, ali i u neposrednoj blizini mora na atraktivnim lokacijama u Gradcu i ono što je važnije u vlasništvu preduzeća iz Federacije, Elektroprivrede BiH, Željeznica FBiH i pravnog slijednika Đure Salaja.

Da stvar bude pravno apsurdnija objekti su više od godinu dana predmet prodaje putem federalne Agencije za privatizaciju. Hotel Đuro Salaj za 4.250.000 eura, a odmaralište Valter Perić na iznos od 1.029.000 KM.

“U ovoj državi postoje institucije za vođenje vanjske politike. Agencija se obraćala ovim institucijama smolbom da kontaktiraju nadležna ministarstva u Republici Hrvatskoj, na žalost povratnu informaciju nisam dobio”, Amer Bekrić, direktor Agencije za privatitaciju FBiH.

Ukupno 15 objekata turističke namjene nalazi se u oglasu u kojem Ministarstvo državne imovine Republike Hrvatske poziva zainteresovane da dostave ponude i to na rok od 30 godina.

Resorno ministarstvo pozvalo se na novi zakon o upravljanju državnom imovinom, koji kaže da do “sklapanja odgovarajućeg međunarodnog ugovora ili do donošenja odluke o izuzimanju od zabrane raspolaganja, Ministarstvo je ovlašteno dati u višegodišnji zakup ili neki drugi oblik raspolaganja nekretnine do najviše 30 godina”.

Da li će koncesiona prava preći na vlasnika ili će on biti obeštećen ako dođe do međunarodnog ugovora nije bas koncizno pojašnjeno.

“Ono što će se desiti nakon 30 godina, neko će se upisati kao vlasnik. U međuvremenu sve nakande od iznajmljivanja pripašće Hrvatskoj“, naglasio je Bekrić.

Kada je Zakon u Hrvatskoj usvojen prije nekoliko mjeseci zazavonilo je na uzbunu i trajalo otprilike koliko i medijska zainttresiranost.

Vijeće ministara bez reakcije. Bez odgovora i u Ministarstvu pravde BiH koje je zaduženo zaključcima Vijeća ministara da regauje, nakon što je donesen sporni Zakon u Hrvatskoj.

Saznajemo da se ništa nije napravilo prethodnih mjeseci, iako su se najavljivale i protesne note, reakcije prema Ustavnom sudu Hravtske. ali inteziviranje rada Pravobranilaštva BIH.

Republika Hrvtska je podsjetimo usvojila sporni Zakon nekoliko mjeseci nakon što je Evropski sud u Strazburu prihvatio pravno tumačenje hrvatskih sudova da Sporazum o sukcesiji ne daje pojedincima i firmama pravni osnov za povraćaj, već će povraćaj biti moguć tek poslije zaključenja međunarodnih ugovora.

U ovom konkretnom slučaju radilo se o firmi Mladost Turist iz Srbije, no odluka je predstavljala presedan i potvrdila da je i u slučaju BIH nepohodan međunarodni ugovor o imovinsko-pravnim odnosima.

Tome u prilog svjedoče i sporovi koje Pravobranilaštvo BIH vodi na sudovima u Hvatskoj. Zahtijev za povrat imovine institucija u pet predmeta je odbijen, dva su jos uvijek u postupku. Obrazloženje je isto, ne postoji ugovor, unatoč Aneksu G Sporazuma o sukcesiji.

Ekspert za državnu imovinu Muharem Cero kaže kako je prije međunarodnih ugovora nepohodno usvojiti Zakon o imovinsko-pravnim odnosima u BIH, kako bi se ušlo u kraj “mešetarenjima koje Hrvatska očigledno iskorištava”.

Dva puta podsjetimo bio je usuglašen Sporazum o imovinsko-pravnim odnosima sa Hrvatskom, ali se od njega odustalo jer je Republika Srpska tražila da sastavni dio bilateralnog sporazuma sa RH budu i stanarska prava Srba koji su se našli na teritoriji RS i koji su dobili državljanstvo RS-a. Hrvatska na to nije mogla pristati i na tome se stalo. 2010.godine.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.