Zašto je BiH u fokusu zasjedanja Evropskog parlamenta

Vijesti 18. nov 201811:46 > 11:52
Evropski parlament

Bosna i Hercegovina je ove sedmice jedna značajnijih tema rasprava u sjedištu Evropske unije u Briselu.

Nakon što sutra o izbornom procesu, ali i cjelokupnom stanju u Bosni i Hercegovini bude raspravljalo Vijeće za vanjske poslove Evropske unije na razini ministara vanjskih poslova, o našoj zemlji će raspravljati i Komitet za vanjske poslove Evropskog parlamenta. Igrom slučaja ili političke volje tako će se u Briselu u četiri dana održati dvije jedna vanredna i jedna redovna rasprava posvećena Bosni i Hercegovini.

Sjednica Komiteta za vanjske poslove Evropskog parlamenta će biti održana u četvrtak u sjedištu parlamenta.

U okviru rasprave na Komitetu za vanjske poslove razmatrat će se izvještaj posmatračke misije Evropskog parlamenta na proteklim opštim izborima u Bosni i Hercegovini, a nakon toga će se na dnevnom redu naći redovni godišnji izvještaj o stanju. Nacrt izvještaja je javnosti predstavljen u julu ove godine kada se Komitet osvrnuo na probleme sa provođenjem reformi u Bosni i Hercegovini, provođenjem odluka Ustavnog suda, ali i Suda za ljudska prava u Strazburu.

Dodatna zabrinutost je izražena na polju borbe protiv korupcije i organizvanog kriminala te slobode medija i nezavisnosti medija u Bosni i Hercegovini. Značajna pažnja je posvećena i migrantskoj krizi te broju migranta koji pristižu u Bosnu i Hercegovinu.

Bosna i Hercegovina je tada pozvana da što prije dostavi odgovore na dodatna pitanja Evropske komisije na Upitnik, što se do današnjeg dana nije desilo, kako zbog sporosti sistema u Bosni i Hercegovini, tako i zbog rane predizborne kampanje za opšte izbore.

U skladu sa procedurama Evropskog parlamenta na nacrt izvještaja koji će biti poslan na dalju raspravu na plenarnom zasjedanju uložen je veliki broj amandmana članova Komiteta za vanjske poslove. Među ovim amandmani se ističe veliki broj amandmana koje su podnijeli eurozastupnici iz Hrvatske. Oni su se većinom bazirali na već poznate teme poput federalizacije, subsidiranosti, decentralizacije, legitimnog predstavljanja, slučaja “Ljubić” te popunjavanja Domova naroda.

Vrijedno je istaknuti kako se u većem broju amandmana koje su podnijele zastupnice Dubravka Šuica, Marijana Petir i Željana Zovko ponovo ističe i zahtjev za formiranjem kanala na hrvatskom jeziku na javnim servisima u Bosni i Hercegovini te se govori o napadima i zastrašivanjima hrvatskih novinara u Bosni i Hercegovini.

Zastupnice Zovko i Petir se nisu zaustavile tu nego su još jednom zatražile da se u sastav rezolucije unesu i amandmani o radikalizaciji u Bosni i Hercegovini te odlascima na strana ratišta, a njima se pridružio i francsuki eurozastupnik iz redova desničarsko-populističkog Nacionalnog Fronta Jean-Luc Schaffhauser koji je govorio o džamijama koje su povezane sa vehabijskim pokretom u Bosni i Hercegovini.

Schaffhauser se nije zaustavio tu pa je od Evropske unije kroz amandaman o nastavku evropskih integracija Bosne i Hercegovine kazao: “smatra da treba biti strpljiv i ne požurivati BiH u postupku evropske integracije o kojem još nije postignut konsenzus u zemlji”.

Eurozastupnik iz Grčke Demetris Papadakis je uložio amandman koji se odnosi na povlačenje izvještaja o Srebrenici koji ukoliko dobije podršklu trebao bi djelomično kazati sljedeće:

“Žali zbog odluke Narodne skupštine Republike Srpske da opozove svoje odobrenje izvještaja o Srebrenici iz 2004. i osuđuje izjave svih strana kojima se slave ratni zločini”.

Na Papadakisov amandman se naslanja i onaj koji je uložila grupa zastupnika (Radoš, Kyuchyuk, Jakovčić i Vajgl) koji kaže: “žali zbog svakog slavljenja osoba osuđenih za najgore zločine protiv čovječanstva; hitno poziva na to da se iskaže poštovanje žrtvama ratnih zločina i da se promiče pomirenje; podsjeća sve političke vođe i institucije u BiH da su odgovorni za objektivnu procjenu događaja iz ratnih vremena u interesu istine, pomirenja i mirne budućnosti te za izbjegavanje zlouporabe pravosuđa u političke svrhe”.

Prema trenutno dostupnim informacijama vanjska politika Bosne i Hercegovine je samo 61% usklađena sa vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, pa zbog toga grupa zastupnika (Radoš, Kyuchyuk i Jakovčić) traže da se u izvještaj doda i sljedeća stavka: “potiče Bosnu i Hercegovinu da se potpuno uskladi s relevantnim izjavama EU-a i odlukama Vijeća u vezi sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom te zajedničkom sigurnosnom i obrambenom politikom; snažno potiče BiH da se uskladi s odlukama Vijeća kojima se uvode restriktivne mjere EU-a u kontekstu nezakonitog pripajanja Krima Rusiji i događaja u istočnoj Ukrajini te žali zbog namjernog izostanka suradnje nekih političkih aktera”.

Na istom tragu je i izvjestilac Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Christian Dan Preda koji se dotakao teme uticaja stranih sila u Bosni i Hercegovini: “primjećuje sve veći utjecaj stranih snaga u BiH; čvrsto vjeruje da je veći angažman EU-a u BiH najbolji način za osiguranje napretka prema postizanju europskih vrijednosti, stabilnosti i napretka u zemlji”.

Među rijetkim pozitivnim stvarima iznesenim na račun Bosne i Hercegovine mogao bi se naći amandman nekadašnjeg šefa delegacije EP za Jugoistočnu Evropu Edvarda Kukana koji zatražio da se posebno pohvale učenici iz Jajca koji su ove godine primili i posebnu nagradu za borbu protiv fenomena “dvije škole pod jednim krovom” i kaže: “pohvaljuje učenike srednje škole iz općine Jajce za osvajanje nagrade Max van der Stoel 2018. za izuzetnu hrabrost i inspirativni aktivizam.”

Nacrt izvještaja Komiteta za vanjske poslove o Bosni i Hercegovini možete pročitati na linku OVDJE.

Nacrt amandmana na nacrt izvještaja možete pročitati na linku OVDJE.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.