"Mi smo u okovima sputani dejtonskim rješenjima"

Vijesti 21. nov 201811:18 > 11:54
N1

Miro Lazović, učesnik dejtonskog mirovnog procesa i nekadašnji predsjednik Skupštine RBiH, gostovao je u programu N1 povodom 23. godišnjice od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Lazović kaže da BiH još uvijek snosi posljedice i agresije i Dejtonskog sporazuma.

“Te 95-te godine bilo je važno zaustaviti rat. Sjećam se dobro tih dana. Među Sarajlijama je kružila anegdota: ‘Potpisuj Alija taman da je ko avlija”, prisjetio se Lazović.

Tvrdi da Dejtonski sporazum ne otvara perspektive za BiH kao demokratske države, te da ta bitka još traje.

“Dejtonski sporazum ima dobre i loše stvari. Te loše stvari dominiraju u skladu sa političkim ciljevima. Pokušavaju se instrumentalizirati loša tumačenja Dejtona”, kazao je.

Lazović tvrdi da Dejtonski sporazum daje prostora onima koji žele dezintegraciju BiH, ali i dovoljno nade onima koji žele integraciju države. 

Podsjetio je se Ustav BiH ni nakon 23 godine od Dejtona nije promijenjen.

“Presuda Sejdic-Finci je još na čekanju. Ako bi se implementirala došlo bi do transformacije Dejtonskog sporazuma, i sa tom promjenom bi se oktlonile ove negativne refleksije koje su prisutne na prostoru BiH”, kazao je.

On smatra da je Dejtonski sporazum afirmirao etničke podjele u BiH, jer daje nacionalnim strankama da na lošem dijelu Ustava BiH grade svoju moć, dok građanskim strankama ne daje puno prostora.

“Ja volim reći da je BiH danas razapeta između Brisela i Dejtona. Brisel nas poziva da idemo brže ka EU, a mi smo u okovima sputani dejtonskim rješenjima. To je faličan ustav koji se treba mijenjati. Evropa ne može trpiti zemlju sa takvim diskriminacijama kakva je BiH”, istakao je gost Novog dana.

Lazović tvrdi da postoji rješenje.

“Za BiH ne treba neka specijalna rješenja, treba samo primijeniti ono što Evropa živi – principe i demokratska rješenja Evrope. Mi ne tražimo ništa drugo. BiH ako želi postati stabilna država, mora pratiti evropska pravila”, pojasnio je.

Kaže da bi bilo najbolje da domaće političke snage iniciraju ustavne promjene, ali da ako se ne postigne unutrašnji konsenzus, očekuje da će se EU i SAD morati više uključiti i natjerati političke strukture da idu ka tim principima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.