Šta sadrži i koji je cilj Deklaracije o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini

Vijesti 14. dec 201816:21 > 16:52
N1

Sabor Hrvatske većinom glasova usvojio je Deklaraciju o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, kojom se traži jednakopravnost hrvatskog naroda i izmejene Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. Za je bio 81 zastupnik, četiri suzdržana, dok je 11 zastupnika glasalo protiv predložene Deklaracije. Za ovaj dokument nisu glasali zastupnici Socijaldemokratske partije i MOST-a, dok je Hrvatska demokratska zajednica podržala Deklaraciju.

Osiguranje jednakopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini – suština je usvojene Deklaracije hrvatskog sabora, poruka je Hrvatske demokratske zajednice. Ovim dokumentom se podržava euroatlanski put Bosne i Hercegovine, traži se izmjena Izbornog zakona, ali i poziva na ustavno uređenje kojim je garantirana ravnopravnost tri ustavnopravna naroda, Hrvata, Srba i Bošnjaka. U suprotnom, stoji u Deklaraciji, može doći do nestabilnosti i iseljeavanja Hrvata. Podsjeća se da je treći put član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda izabran glasovima Bošnjaka. U Deklaraciji još piše:

“Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini je dio jedne i nedjeljive hrvatske nacije, bez obzira u kojoj zemlji i u kojem dijelu svijeta pripadnici te nacije obitavaju”.

Još se konstatira da je Bosne i Hercegovina federalna zajednica.

“Naglašavajući da su tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini (Bošnjaci, Hrvati i Srbi), ustavna kategorija te da se u federalnoj višenacionalnoj zajednici, što Bosna i Hercegovina nedvojbeno jest, stabilnost i napredak mogu ostvariti samo dogovorom i korištenjem mehanizama koji jačaju međusobno povjerenje uz strogo poštivanje ustavnog poretka”, navedeno je u Deklaraciji.

Vladajuća Hrvatska demokratska zajednica podržala je tekst Deklaracije, ali ne i Socijaldemokratska partija i MOST. Ovi drugi su tražili jasnije isticanje uloge Hrvatskog vijeća odbrane, dok je predlagatelj odbacio taj amandman, uz obrazloženje da je ova tematika, već ukomponirana u tekst Deklaracije.

“Amandmanom Hrvatske demokratske zajednica, koji je prihvaćen, obuhvaća se značaj i uloga Hrvatskog vijeća obrane u obrani Bosne i Hercegovine, te se zauzima za rješenje statusnim i egzistencijalnih pitanja braniteljske populacije, te se reflektira na Zakon o braniteljima. Dodatno u točki pet se navodi: Hrvatski sabor očekuje rasvjetljavanje svih dosadašnjih nerasvijetljenih slučajeva ubojstava Hrvata Bosni i Hercegovini od povratnika do najviših dužnosnika, te učinkovito procesuiranje ratnih zločina uz potpuno jednak tretman pripadnika svih naroda, i otklanjanje bilo kakvih političkih konotacija, što uključuje i tretman svih ratnih operacija”, istakao je Božo Ljubić, sabornik Hrvatske demokratske zajednice.

“Vi kao predstavnici Hrvata iz Bosne i Hercegovine odbijate dati pravnu pomoć braniteljima Hrvatskog vijeća obrane, za koje znate da su sustavno diskriminirani pred pravosuđem Bosne i Hercegovine”, ukazao je Božo Petrov, sabornik MOST-a.

Socijaldemokratska partija je predlagala da se ublaži dio Deklaracije u kojem se striktno navode ocjene o tome šta se može ili ne može u Bosni i Hercegovini.

“Mi ne tražimo da vi promijenite vaše zakone, jer ste vi suverena država. Ali imamo pravo tražiti poštivanje međunarodnih ugovora i poštivanje vladavine prava”, mišljenja je Arsen Bauk, sabornik Socijaldemokratske partije.

Božo Ljubić, koji je na čelu saborskog odbora koji je predlagatelj Deklaracije – odlučno odbacuje navode o miješanju u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine.

“Odbacujemo bilo kakve stigme da se Hrvatska želi miješati u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine”, kratko je poručio Ljubić.

Ljubić se poziva na preambulu Deklaracije u kojoj stoji da Hrvatski sabor poštuje suverentitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Autori Deklaracije pozivaju se i na to da je Hrvatska potpisnik i jamac Dejtona, a otišli su i dalje u prošlost. Tako se navodi i da su i u vrijeme Otomanskog carstva bile definirane tri vjerske grupe, te da je u vrijeme Austrougarske, u bosanskom saboru pravoslavcima pripadao 31 mandat, muslimanima 24, katolicima 16 i židovima jedan mandat.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| InstagramUŽIVO na ovom linku.