Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar - Kitarović u intervjuu za Večernji list govorila je o odnosu Hrvatske prema Bosni i Hercegovini.
“Hrvati u BiH nalaze se u nezavidnom položaju u kojem im se ne može zajamčiti puna i stvarna ravnopravnost kao jednog od triju konstitutivnih naroda, uključujući i izbor njihovih legitimnih političkih predstavnika. Držim kako su izjave o ‘državnom udaru Hrvatske na BiH’ ili ‘miješanju u unutarnja pitanja’ iznimno štetne kako za samu RH tako i za hrvatski narod u BiH. Neosporna je činjenica da BiH nema većeg zagovaratelja za svoje pristupanje EU od Hrvatske. Hrvatska dosljedno poštuje suverenitet i cjelovitost naše susjedne države. Ali Hrvatska ima i svoje obveze. Ustav RH izrijekom propisuje (čl. 10) da se dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči osobita skrb i zaštita RH. To nije ništa neobično. Zaštita pojedinih naroda, dijelova naroda te nacionalnih manjina u drugim državama satkana je u samo vezivno tkivo EU te sve države članice EU štite pripadnike svojih naroda ili manjina u drugim državama”, kazala je Grabar – Kitarović.
Kako je kazala, Hrvatska kao supotpisnica Daytonskog sporazuma, jednostavno ustraje na njegovoj punoj i dosljednoj provedbi, koja uključuje jednakopravnost tri konstitutivna naroda.
“Ta je jednakopravnost narušena i to upravo zbog toga što izmjene izbornog zakonodavstva nisu učinjene onako kako je to propisao i Ustavni sud BiH. I nismo jedina članica EU koja upozorava na to. Upozoravanje na ova pitanja nije miješanje u unutarnja pitanja BiH jer nitko ne predlaže konkretna rješenja. Njih moraju iznjedriti vodstvo i građani BiH. Osim toga, proces približavanja EU za svaku državu diže ljestvicu izloženosti pogledima iz njezinih država članica, a RH kao susjedna država u tome je svakako istaknuta”.
S obzirom na dobre odnose koje imate s Erdoğanom i Bakirom Izetbegovićem, ima li prostora za vaše posredovanje?
“Sa svima treba razgovarati kako bi se osvijestile osjetljivosti i pronašao prostor za dogovor. Neosporno je da je utjecaj Turske u Bosni i Hercegovini velik, poznati su i bliski odnosi turskih i bošnjačkih političara te razgovori u trilateralnom formatu mogu pridonijeti rješavanju pojedinih pitanja od interesa za Hrvate i Bošnjake u Federaciji Bosni i Hercegovini, ali i za RH”.
Kako je navela, Turska je odigrala vrlo konstruktivnu ulogu u rješavanju odnosa između Hrvata i Bošnjaka u vrijeme rata u BiH.
“Stoga sam i razgovarala s predsjednikom Erdoğanom početkom siječnja 2018. u Ankari kako bismo takav sastanak čim prije i održali. Kao što ste u međuvremenu saznali, on je odmah prihvatio takav prijedlog i odlučio još za vrijeme našeg sastanka nazvati gospodina Izetbegovića kako bismo to dogovorili. Stoga su me iznenadile smiješne ocjene da sam tamo željela nametati neka rješenja oko izmjena izbornog zakonodavstva pa doživjela neuspjeh. To jednostavno nije istina. Pitanje izmjena izbornog zakonodavstva i tad je bilo samo jedno od pitanja koje je naznačeno kao ključno, ali nitko nije govorio o konkretnim rješenjima. S vremenskim odmakom od skoro godinu dana možda se bolje može sagledati zašto je tada stvorena takva objeda i kome je ona koristila – trilateralni sastanak nije održan niti je izmijenjeno izborno zakonodavstvo”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.
