Nacionalni program reformi, posljednji uslov za aktivaciju MAP-a, još nije usvojen na Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Politički predstavnici bh. entiteta Republika Srpska oštro se protive narednom koraku naše zemlje ka članstvu u NATO Savezu. Tvrde da je za njih neprihvatljiv i Nacionalni program, jer se u ovom dokumentu, kažu, traži reforma policije. Istovremeno, bošnjački politički dužnosnici poručuju da se moraju poštovani odluke institucija Bosne i Hercegovine koje su NATO integracije navele kao jedan od strateških ciljeva.
U Nacionalnom programu za aktivaciju MAP-a, kao jedna od reformi, navodi se i policijska. Tvrdi to za N1 savjetnik Milorada Dodika, Srđan Perišić.
“Evo tog Nacionalnog programa. Ja sam ga pročitao. I ovdje stoji da je potrebna reforma policije u smislu jačanja Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, na uštrb MUP-ova Republike Srpske i Federacije”, kaže Perišić.
Nacionalni program je zapravo spisak reformi na koje se vlasti zemalja, koje pretenduju da postanu članice NATO-a, obavezuju da provedu. Program je upućen Vijeću ministara, ali na sjednici državnog tijela izvršne vlasti nije usvojen. Da se u Nacionalnom programu na određeni način pominju policijske snage potvrdili su za našu televiziju i pojedini članovi Komisije za NATO integracije, i u Ministarstvu sigurnosti, ali nisu mogli precizirati je li riječ o sveobuhvatnoj reformi ili tek o opredjeljenju da se policijske strukture jačaju bez zadiranja u entitetske nadležnosti. Reformu policije pomenuo je i član državnog Predsjedništva Željko Komšić na dan privođenja Dragičevića i opozicionih političara u Banjaluci, na šta je oštar odgovor stigao od Milorada Dodika. Analitičar Svetlana Cenić kaže da se na mala vrata ponovno vraća stara priča o reformi policije.
“Kakva pusta reforma! Ovdje više nema nikakvih reformi. Ovdje više nema ni ekonomskih reformi, ni reforme ustava, ni reforme policije. Ovdje je sve obesmišljeno. Ovdje se sve radi da se ništa ne uradi. U sadejstvu sa međunarodnom zajednicom. Ona ih je očuvala na vlasti akcizama, putarinama. Evo šta imamo kao rezultat – katastrofu i represiju. Evo čekam da vidim šta će sad da urade. To da će nam reforma policije rasvjetliti neriješena ubistva? Neće, Boga mi”, poručuje Cenić.
Zahtjevi za reformu policije bili su na političkoj sceni naročito 2007. i 2008. godine. Nakon mukotrpnih pregovora političkih lidera, reforma je završena formiranjem Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine. Ova tema ponovno je vraćena u žižu javnosti nakon poziva za aktivaciju MAP-a i daljnjih NATO integracija. Za predstavnike Republike Srpske, nakon usvajanja Rezolucije o vojnoj neutralnosti, više nije prihvatljiv ni MAP.
“Na šta bi ličilo da kao zemlja hoćete da se krećete u nekom pravcu, a sa druge strane imate polovinu države koja smatra da to treba da bude riješeno na neki drugi način? S toga u BiH kao složenoj državnoj zajednici mora da postoji konsenzus o NATO integracijama da bi ona pristupila tom savezu”, smatra Željka Cvijanović, predsjednica Repubike Srpske.
Šefik Džaferović, član državnog Predsjedništva, smatra da NATO integracije nemaju alternativu.
“Možete imati drugačije mišljenje, i drugačiju politiku, ali se moraju poštovati odluke institucija Bosne i Hercegovine. I vaša politika sve dotle dok ne bude “opredmećena” novim zakonima, samo je vaša politika. Naša, državna politika su zakoni i donesene odluke. A tu je situacija jasna i kada je riječ o EU integracijama i NATO integracijama”, zaključuje Džaferović.
Aktivacija MAP-a kao strateški cilj zemlje naveden je u Strategiji vanjske politike od 2018. do 2023. godine. I u Zakonu o odbrani Bosne i Hercegovine iz 2005. godine jasno stoji:
“Parlamentarna skupština, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a”.
Osim toga, i u Smjernicama vanjske politike naše zemlje iz 2003. godine navodi se “pristupanje Bosne i Hercegovine euroatlanskim integracijama”. Funkcioner SNSD-a, Nebojša Radmanović, nedavno je izjavio da je ova stranka bila za aktivaciju MAP-a od 2005. do 2017. godine, ali da su sada geostrateške prilike u svijetu drastično promijenjene, navodeći i da je 2006. godine i Rusija namjeravala da postane članica NATO Saveza.
N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.
