Protesti u BiH, za razliku od Francuske, zbog povećanja cijena goriva bili su kratkog daha. U junu prošle godine, bunt u Sarajevu je ugašen, nakon samog jednog saopštenja policije - da će svi koji ometaju saobraćaj biti kažnjeni.
Da razloga za bunt ima, ali da bunta nema, slažu se i sami građani:
– “Svi znamo kako nam je. Teško se može preživjeti od plate i penzije. Zašto se ljudi ne bune? To njih pitajte”;
– “To ni meni nikada neće biti jasno. Valjda im je dosadio i rat i borba, pa su se prepustili nekoj stijihi”;
– “Vjerovatno da ne smiju”, rekli su građani Banjaluke.
– “Nije mi jasno zašto. Kada razgovarate, svi su nezadovoljni, ali…”;
N1: Jeste li zadovoljni životnim standardom u BiH? “Ne.”
N1: Jeste li ikada izašli na proste? “Jesam, prije par godina. Mislim da je 90% ljudi totalno indolentno na sve što se dešava”, poručili su iz Sarajeva.
U kratkoj historiji građanskog bunta u BiH izdvajaju se protesti koji su prije skoro 5 godina počeli u Tuzli, pa se prelili na druge gradove. Pamte se i protesti zbog slučaja bebe Belmine Ibišević, koja nije mogla dobiti matični broj da bi otišla na liječenje u Njemačku. No, sve je bilo kratkog daha. Građani spavaju, smatra novinar Vladimir Kovačević.
“Žive u nekoj vještačkoj stvarnosti u kojima im je predočeno da ne postoji bolje, da bolje žive samo jako razvijene zemlje, da smo mi izašli rata, da je čitava regija u krizi. Tu priču plasiraju ljudi koji vode BiH, odnosno RS i FBiH. Ta priča prolazi kod najobičnijeg stanovništva, zadovoljni su platom od 500-600 KM i ne znaju kako žive ljudi 100 km od njih”, rekao je Vladimir Kovačević, novinar.
Sociolog Ivan Šijaković razlog vidi i u tome što protesti brzo dobiju “negrađansku” notu.
“U BiH niti jedan protest ne može da bude građanski. Odmah se pretvori u nacionalni, vjerski, lansiraju se teze da je to u službi neprijatelja naroda i države i onda ljudi ne mogu da opušteno duže vrijeme, i energičnije protestuju”.
Imao razlog veze sa politikom ili ne, upravo politička slika je crna, sudeći prema ocjeni uglednog lista “The Economist”.
“Nacionalističke stranke nadjačale su umjerenije. Politička nestabilnost će trajati, dok stranke pregovaraju o formiranju vlasti. Manjak konsenzusa političara o usvajanju reformi, i dalje će odgađati evropske integracije Bosne i Hercegovine”, navodi “The Economist”.
N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter|Facebook|Instagram i UŽIVO na ovom linku.
