Poziv na sporazum "Izetbegović-Tuđman"

Vijesti 14. jan 201918:07 > 19:20
JOE MARQUETTE/AFP

Pitanje granica Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Hrvatskom ponovo je aktuelizirano nakon novog otvorenog pisma Denisa Zvizdića u kojem traži rješavanje otvorenih pitanja. Zvizdić se poziva na sporazum "Izetbegović-Tuđman" iz 1999. godine koji još nije ratificiran. Slična je situacija i sa Srbijom s kojom nije postignut konačni dogovor o granici. Ovo su pitanja koja su već bila na dnevnom redu, ali nikada nisu rješena do kraja.

Iz državne Komisije za granicu za N1 su pojasnili da je za ratifikaciju sporazuma sa Hrvatskom sve spremno, ali da su sa Srbijom sporne četiri tačke odnosno Hidroelektrane Zvornik i Bajna Bašta, pruga prema Baru te dio zemljišta kod Rudog.

“Sa Republikom Hrvatskom svi dokumenti su pripremeljeni. Razgovori su započeli negdje 1997/98., 1999. smo potpisali sporazum o granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske i do 2005. smo u cjelosti pripremili sve dokumente. To znači i opis granice, popis specifičnih lokaliteta i popis koordinata tako da je sve bilo spremno za ratifikaciju. Kolege iz Srbije nisu htjele ići u proceduru pripreme ugovora o granici niti potpisati mape 1:25.000 iz razloga što su tražile korekciju granice na četiri lokaliteta. Znači možemo reći da granica nije sporna”, tvrdi Željko Obradović, član Komisije za granicu BiH.

Član Predsjedništva Šefik Džaferović poziva obje zemlje da ponovo razmotre ratifikaciju sporazuma “Izetbegović-Tuđman”. Kad je u pitanju Srbija čini se ići će malo teže.

“Najbolje bi bilo da Republika Hrvatska sa Bosnom i Hercegovinom zaključi ili već ratificira već zaključeni sporazum o granici i da Bosni i Hercegovini u skladu sa međunarodnom Konvencijom o pravu mora prizna i omogući pristup, ničim ometan pristup, prema otvorenom moru. Poznata je granica sa Republikom Srbijom. Od nas se traži da pristanemo na razmjenu teritorija prije nego se zaključi ugovor o poznatoj granici, pa gdje to ima na svijetu”, pita se Džaferović.

Već devet godina nije bilo većih razgovora o granici između Bosne i Hercegovine i Srbije. Srbijanski lider Aleksandar Vučić u Mostaru je prošle godine poručio da je devijacija granice bila stari prijedlog njegove zemlje.

“Srbija ne traži, ni u prijedlogu koji sam dostavio, bh. strani nigdje ne piše ovo što je govorio Izetbegović, vidim da to nije čitao. To je bio slučaj ranije, naš stari prijedlog je bio da se izvrši devijacija granice na 14 i 37 hektara”, kazao je ranije Vučić.

Ideje koje dolaze iz Srbije o razmjeni teritorija u području pruge Beograd-Bar, odnosno oko Rudog, bi možda bio i prihvatljiv, smatra geograf Muriz Spahić, ali ne i u području elektrana.

“Razmjena teritorija na bazi onoga što je predsjednik Republike Srbije u proteklom periodu govorio to ne dolazi u obzir. Ne dolazi u obzir zato što mi nismo utvrdili ni čije su hidroelektrane”, podsjeća Spahić.

Problem sa Hrvatskom, izlazak na otvoreno more, naročito nakon početka gradnje Pelješkog mosta. Iz Hrvatske poručuju da ne postoje nikakvi problemi kada je u pitanju prolaz bh. brodova kroz Neum i da to nije granični problem.

“Na temelju te konvencije koji ulaze u akvatorij BiH i izlaze imaju pravo na neškodljivi prolazak. Znači da je Hrvatska dužna trpjeti neškodljivi prolaz uključujući i vojne brodove koji tamo i idu. To samo znači da oni moraju poštovati mir i red u hrvatskom moru i teritoriju”, ističe akademik Davorin Rudolf, 14. 07. 2017.

Bosna i Hercegovina je u proteklim godinama najviše po graničnim pitanjima otišla u odnosima sa Crnom Gorom ratificiran Sporazum o granici i sada se radi na pripremama za obilježavanje granice.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter|Facebook|Instagram i UŽIVO na ovom linku.