U predmetu broj U 24/18 Ustavni sud je odbacio kao nedopušten zahtjev 27 poslanika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti Uputstva o izmjeni i dopunama Uputstva o postupku provedbe posrednih izbora za tijela vlasti u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Kako navode, Ustavni sud je zaključio da osporeno Uputstvo o izmjeni i dopunama predstavlja provedbeni akt koji je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) donijela s ciljem provođenja Izbornog zakona BiH u postupku provođenja posrednih izbora za organe vlasti u Bosni i Hercegovini, kojim je utvrđen preliminaran broj delegata za Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine koji se biraju iz skupština kantona.
“Shodno tome, ali i činjenici da se radi o odredbi privremenog karaktera, Ustavni sud je zaključio da se u konkretnom slučaju ne radi o općem aktu za čiju je ocjenu ustavnosti nadležan u skladu sa članom VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Pri tome, imajući u vidu sadržaj podnesenog zahtjeva, u smislu člana 31. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud nije uočio nijedan razlog zbog kojeg bi osporeni provedbeni akt CIK-a pokretao pitanje kršenja ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navode iz Ustavnog suda BiH.
Kako se navodi, stoga je Ustavni sud, uzimajući u obzir sve okolnosti, a posebno imajući u vidu svoju dosadašnju jurisprudenciju prilikom tumačenja svoje nadležnosti, zaključio da nije nadležan da odlučuje o ocjeni ustavnosti osporenog akta CIK-a, u smislu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine.
Tim zahtjevom osporen je akt koji je CIKBiH usvojio 18. decembra prošle godine, a kojim je predviđeno da se prilikom popune Doma naroda Federalnog parlamenta koristi popis stanovništva iz 2013. godine i princip 1/1/1 što podrazumijeva da će u tom domu biti najmanje jedan Bošnjak, jedan Srbin i jedan Hrvat iz svakog kantona, ukoliko budu izabrani.
Spomenuto CIK-ovo uputstvo izazvalo je burne reakcije predstavnika određenog broja političkih stranaka u BiH koje navode kako u Ustavu Federacije BiH jasno stoji da se u spomenutom procesu (popuni Doma naroda) može koristiti samo popis iz 1991. godine te smatraju kako osporeni akt (Uputstvo CIK-a BiH) vodi podjeli države na tri etničke jedinice.
N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter|Facebook|Instagram i UŽIVO na ovom linku.
