Šta smo i koliko naučili nakon poplava iz 2014.

Vijesti 04. feb 201919:32 > 19:58
N1

Šta smo i koliko naučili nakon poplava 2014. godine -pitanje je koje ovih dana postavljaju građani, osobito oni čiji su životi bili ugroženi, a imovina uništena od posljedica katastrofalnih poplava prije nepunih pet godina. Pojedini stručnjaci smatraju da Bosnu i Hercegovinu može zadesiti čak i gore stanje, te da se država nikad nije suočila sa pravim ciframa i svedenim računima iz 2014. godine.

Kiša nad Bosnom i Hercegovinom s proljeća 2014. u prvim danima doimala se običnom. No, padavine su postajale sve obilnije, a crveni metoalarm u pojedinim područijima države najavio je dramatično stanje.

Poplave su se očekivale, ali ne i razmjere posljedica kakve niko do tada nije naslućivao. 13. maja 2014. – devet dana nakon upaljenog crvenog meteoalarma Operativno komunikacijski centar državnog Ministarstva bezbjednosti entitetskim upravama civilne zaštite šalje obavještenje o ranom upozorenju na opasnost od poplava.

Ispostaviće se da ono nije stiglo na niže nivoe pravovremeno. Stanje prirodne nesreće na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine proglašeno je 15. maja 2014. Dan ranije izlile su se rijeke Bosna, Drina, Sana, Vrbas i njihove pritoke. Maglaj je potopljen u noći, Doboj rano ujutro, a Vlada Republike Srpske dva dana nakon proglašava vanrednu situaciju.

Dramatične slike obišle su svijet, a uz nivo vode rasle su i greške sistema.

“Mislim da je velika mogućnost da nam se ponovi 2014. možda i u gorem obliku nego što je bila”, upozorio je Samir Agić iz Ministarstva bezbjednosti Bosne i Hercegovine.

Upitan da li se to može desiti u ovom trenutku, odgovorio je:

“U narednim proljećnim mjesecima, sad je februar – u neka naredna tri mjeseca topljenjem snijega postoji velika mogućnost da se tako nešto desi ukoliko bi jake padavine zahvatile područje Bosne i Hercegovine. Naučenih lekcija ima mnogo, a da li smo u operativnom smislu uradili sve što se moglo po tim lekcijama – ja odgovorno tvrdim da se moglo i bolje”.

U dokumentu dostupnom u bazi nadležnih institucija stoji da je ukupni finansijski iznos ekonomskih efekata nepogoda iz 2014. dostigao 3,98 milijardi maraka. Za Federaciju Bosne i Hercegovine ukupne posljedice – štete i gubici – procjenjene su na 2,03 milijarde, za Republiku Srpsku 1,89 milijardi, a za Brčko Distrikt – 57,89 miliona maraka.

“Silni novac je ušao, ali mi u Sektoru za zaštitu i spašavanje Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine općenito nismo dobili zvaničnu informaciju sa bilo kog nivoa organizovanja u smislu objedinjene informacije – šta je i na koji način je učinjeno. Ono što je došlo je separatno. Odgovorno mogu tvrditi da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nikada nije dobilo niti usvojilo izvještaj u vidu formalno pravnog akta – šta, gdje, kad, koliko se uložilo i šta se gdje uradilo”, kazao je Agić.

Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave civilne zaštite je istakao da je od 2014. godine “urađeno dosta toga”. Na pitanje šta konkretno, rekao je:

“Pa na uređenju korita. To ćemo vidjeti čim uđemo bilo gdje da se dosta toga uradilo. Velike su količine tih korita, veliki je broj rijeka koje treba urediti. Uvijek ima neko ko ne dozvoljava da se dođe do tih rijeka – ‘nemoj kroz moju avliju’ – to je ključna stvar”.

Federalni fond za pomoć nastradalim područjima od prirodne nesreće na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine formiran je 2014. Osnovan radi prikupljanja i upravljanja finansijskim sredstvima, distribucije i saniranju posljedica.

‘Pandorina kutija’ poslovanja ovog Fonda iz 2017. dijelom je predočena u izvještaju Kancelarije za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Naime, revizori su se suzdržali od mišljenja u pogledu finasijske revizije jer je utvrđeno da finansijki izvještaj, plan i program za 2017. u ovoj instituciji nije ni postojao.

Donošene su odluke koje se zbog nedostatka sredstava nisu mogle realizovati. U 2015. takvih odluka je bilo u iznosu višem od sedam miliona i 700 hiljada maraka.

“Pored toga da je Upravni odbor donosio odluke za koje nije rijšen status i nije bilo novca da se isplate, takođe nije uspostavio bazu podataka u skladu sa Statutom i Zakonom o osnivanju Fonda. Nema baze podataka pa nije se moglo vidjeti – gdje su sredstva potrebna i koliko je planirano – što je bila jedna od zakonskih obaveza. Samim time ni revizija nije mogla da utvrdi da su sredstva namjenski utrošna niti da je vršen adekvatan nadzor nad utroškom sredstava”, napomenula je Mia Buljubašić iz Ureda za reviziju institucija Federacije Bosne i Hercegovine.

Utvrđeno je da je za period poslovanja Fonda prikupljeno nešto više od 17 milona maraka. Gašenje Fonda Upravni odbor je pokrenuo u decembru 2016., ali je Fond radio 2017. i dio 2018. – do Zakona, odnosno odluke federalnog Parlamenta o prestanku funkcionisanja. Novca je za plate – bilo.

“Upravni odbor je donio zaključak krajem 2017. kojim je odredio da se isplati otpremnina i sve nastale obaveze uposlenima. Otpremnina je iznosila šest prosječnih plata u posljednja tri mjeseca isplaćenih u Federaciji Bosne i Hercegovine u ukupnom iznosu 66.113 maraka. Revizija nije mogla potvrditi osnovanost isplate ovih otpremnima obzirom da su određeni uposlenici bili primljeni samo na određeno vrijeme, a postoje jasno definisani kriteriji u kojim slučajevima se može otpremnina isplatiti tako da revizija nije mogla utvrditi da je osnovana isplata otpremnina”, naglasila je Buljubašić.

Nadležnima je potrebno nekoliko dana da odgovore na upit o svedenim računima iz 2014. U djelimičnom odgovoru koji je Vlada Republike Srpske poslala na upit N1 – navedeno je da je kao pomoć stanovništvu kroz sistem vaučera – platnih kartica za oko 20 i po hiljada korisnika plasirano oko 88 miliona maraka.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.