Analiza međunarodne grupe: Ruska igra na Balkanu

Vijesti 08. feb 201910:54 > 10:55
AFP

U najnovijoj analizi međunarodnog think-tanka "Carnegie Endowment for International Peace" navodi se da Rusija nastavlja da pojačava svoje prisustvo na Balkanu u nadi da će zaustaviti region na svom putu ka euro-atlantskim integracijama.

Moskva to radi na način da naglašava svoje kulturološke i ekonomske veze sa regionom kako bi ojačala ekonomsku i trgovinsku saradnju u ključnim strateškim poljima: energija, bankarstvo i nekretnine. To za cilj ima da učini Balkan ovisnim o ruskoj ekonomiji, navodi se u tekstu autora Paula Stronskog i Annie Himes. 

Ovaj region je interesantan za Rusiju jer je smješten između Crnog i Mediteranskog mora, a blizu je i Bliskom istoku. Uticaj Rusije na Balkanu ima za cilj da skrene pažnju Zapada sa ozbiljnijih ruskih operacija drugdje u svijetu, kao što su gomilanje ruske vojske u Azovskom moru, što je dovelo do incidenta u Krečkom moreuzu, rat u Ukrajini, pomjeranje granice u Južnoj Osetiji, te ruski uticaj u Armeniji, navodi se u tekstu.

Ruske energetske investicije sa sobom takođe nose i ruski uticaj i jačanje tzv. meke moći. Tako se ruske investicije u Bosni uglavnom kanališu kroz entitet Republika Srpska, preko kojeg Moskva jača svoj uticaj u državi. Te investicije su učinile Rusiju petom državom po vrijednosti investicija u BiH.

Think-tank navodi primjer ruske rafinerije Zarubežnjeft koji kontrolišu rafinerije u Brodu i Modriči koje su od 2016. do danas ostvarile gubitak od skoro 60 miliona američkih dolara. To sugeriše da ekonomska isplativost nije primarni cilj, već da je cilj uticaj u RS. Ovakve investicije omogućavaju neometano funkcionisanje rafinerija u RS-u, održavaju dobronaklonost prema Rusiji u tom entitetu i omogućavaju RS vlastima da ističu svoje partnerstvo sa Moskvom.

“Pored energetskih investicija, Rusija se često predstavlja kao i ekonomski oslonac za RS. Viši ruski zvaničnici su se više puta sreli sa bivšim predsjednikom RS i sadašnjim članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradom Dodikom i obećali mu finansijsku pomoć za budžet RS-a. Dodik je 2014. rekao da su mu obećali 625 miliona američkih dolara, ali dokaza za ovu uplatu skoro da i nema”, navode autori u tekstu.

Navode da Rusija takođe ulaže i u druge sektore, a jedan od najvažnijih je bankarski sektor. Akvizicijom bivše Volks International banke, Sber banka je dobila pristup relativno velikom dijelu bankarskog sektora u BiH, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Srbiji, Slovačkoj i Sloveniji.

Pored ovih, Rusija održava i vjerske i kulturne veze s regionom kroz rusku Pravoslavnu crkvu koja se poziva na pravoslavlje u regionu, kao i kroz pozivanje na slavensko bratstvo kako bi pojačala svoje veze sa političkim liderima, crkvama i nezavisnim grupama u BiH, Bugarskoj, Grčkoj, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji.

Analiza ovog think-tanka navodi i posjete ruskih zvaničnika regionu. Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov je 2018. boravio u Srbiji i Sloveniji a predsjedavajuća Gornjeg doma ruskog parlamenta Valentina Matviyenko je u aprilu 2018. rekla da je BiH pristup NATO-u opasan eksperiment kojem se protivi večina u regionu.

Sve ove i druge ruske radnje u regionu za ovaj think-tank predstavljaju opasno uplitanje Rusije u unutrašnje stvari suverenih država.

Analiza završava setom zaključaka koje treba provesti kako bi se region oslobodio ovakvog ruskog uticaja. Neki od njih su jačanje zapadne i NATO posvećenosti regionu, naglasak na zajedničkim interesima Zapada i regiona, jačanje otpornosti regionalnih država na ruski maliciozni uticaj i sl.

Kompletan izvještaj u originalu možete pročitati na ovom linku.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook|Instagram i UŽIVO na ovom linku.