Ćerimagić: SSP je šansa za BiH da izađe iz izolacije

Gost Novog dana bio je Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost. Vijeće za vanjske poslove Evropske unije dalo je jučer zeleno svjetlo za aktiviranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i Unije.

Sporazum je potpisan u junu 2008. godine do njegovog aktiviranja je došlo tek sada, jer su se od bh. vlasti očekivale reforme, do kojih nije došlo. Brisel je na kraju smanjio očekivanja i promijenio pristup BiH. Na pitanje je li jučerašnja odluka neka vrsta "milostinje" za našu zemlju Ćerimagić je rekao: "Priča o pridruživanju je počela u martu davne 2000. godine. Tada se to zvala studija izvodljivosti. Kroz tih 15 godina imali smo deset godina izolacije. Kada pogledamo koliko autobusa i vozova vozi na relaciji Sarajevo-Banja Luka-Mostar i koliko vremena traje put između tih gradova onda vidite koliko smo izolirani iznutra, a da ne govorimo izvana. Naša akademska zajednica je izolirana od evropskih i globalnih tokova. Ovo je šansa za BiH da izađe iz izolacije u kojoj se nalazi."

Odluka je donesena jučer, ali to ne znači da će Sporazum odmah stupiti na snagu. Spominje se ljeto.

"U pitanju su stvari formalne prirode. Tekst mora biti objavljen u službenim novinama EU, a prvog narednog mjeseca će stupiti na snagu. Stupanjem na snagu probudit će se i administracija u BiH. Interakcija između BiH i EU će bit i češća", rekao je Ćerimagić.

Šta, zapravo, za BiH znači stupanje na snagu SSP-a i koje koristi građani mogu očekivati, pitanje je koje se postavlja.

"Mi se asociramo i vezujemo svoju sudbinu za EU. Ono što znači za građane, da će politika BiH provesti i usvojiti evropske standarde", smatra Ćerimagić.

Aktiviranje Sporazuma samo je jedan od koraka ka EU. Predstoje nam brojne obaveze i reforme prije svega.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić, izjavio je da je cilj plan reformi napraviti i ispuniti u periodu od 2 godine, a zatim podnijeti prijavu za status kandidata. Voditeljica Novog dana pitala je analitičara za Evropske inicijative za stabilnost da li je to realno, pogotovo s obzirom na političke odnose u zemlji, ali i nedostatak odgovornosti prema građanima, kojeg političke elite decenijama iskazuju.

"Ono što je sada bitno je koje će biti reforme na koje će se BiH obavezati. Izjava koja je potpisana nije dovoljno konkretna. Ono što mi znamo je sporazum o rastu i zapošljavanju, koji nije dovoljan da napravi ekonomski rast i da privuće investicije. Morat će se dodati mnogo više reformi, kada krenu pregovori onda ćemo znati neke vremenske periode. BiH bi trebala odmah aplicirati za EU, jer može aplicirati, a time bi se i političari u BiH sami obavezali. EU bi mogla odreagovati na aplikaciju kada bi vidjeli da smo radili na provođenju reformi."

Na pitanje kada je realno očekivati da BiH preda aplikaciju za članstvo u EU, Ćerimagić je kazao: "To je nerealno prognozirati. Hrvatska je aplicirati 2003., a postala članica 2013. Možemo reći da je period od deset godina realan period."