Zagađenje zraka iz termoelektrana na Balkanu ugrožava građane EU

Vijesti 19. feb 201910:23 > 10:26
Ekologija.ba

Rad 16 termoelektrana na ugalj u zemljama zapadnog Balkana predstavlja zdravstveno i ekonomsko opterećenje za cijelu Evropu, pri čemu zdravstvene posljedice i troškove podnose i građani Evropske unije - zaključak je nove analize koju su danas u Briselu predstavile organizacije: HEAL, Sandbag, CAN Europe, CEE Bankwatch i organizacije članice Europe Beyond Coal kampanje.

Ta analiza je zasnovana na metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Evropske komisije.

Rezultati analize su pokazali da svake godine zagađenje zraka koje je posljedica rada 16 zapadno balkanskih termoelektrana na ugalj prouzrokuje do 3.000 preuranjenih smrti, do 8.000 slučajeva bronhitisa kod dece, kao i druga hronična oboljenja.

Analizom je procijenjeno da godišnji zdravstveni troškovi koji se mogu povezati sa ovim zagađenjem iznose od 6,1 do 11,5 milijardi eura, a plaćaju ih građani i ekonomije ugroženih zemalja.

“Zagađenje zraka ne poznaje granice, u Evropi ono i dalje predstavlja nevidljivog ubicu. Činjenica je da se zagađeni zrak sa zapadnog Balkana prenosi u zemlje Evropske unije gdje dodatno negativno utiče na već loš kvalitet zraka. Ovo otežava napore ovih EU zemalja, direktnih susjeda regionu Zapadnog Balkana, da ispune evropske standarde kvaliteta zraka”, prokomentirala je viša savjetnica za zdravstvo i energetiku u organizaciji HEAL i glavna autorica tog izvještaja Vlatka Matković Puljić.

Dodala je kako je krajnje vrijeme da donosioci odluka u Evropskoj uniji podrže napore za zaštitu čistog zraka i dekarbonizaciju energetskog sektora u zemljama zapadnog Balkana.

Ekologija.ba

Termoelektrane zapadnog Balkana godinama emituju enormne količine zagađujućih materija. Samo u 2016. godini, 16 zapadno balkanskih termoelektrana je u zrak ispustilo količinu sumpor dioksida (SO2) usporedivu sa količinom emitovanom iz svih 250 termoelektrana u Evropskoj uniji. Podjednako alarmantan je i nivo zagađenja sitnim česticama (PM2,5 PM10) i azotnim oksidima (NOx).

“Decenijama termoelektrane zapadnog Balkana nekažnjeno truju okoliš i svoje i stanovništvo susjednih država. Nadam se da će ova analiza potaknuti političare iz EU da izvrše pritisak i na BiH da vlasti da počnu voditi brigu o zdravlju svojih i EU građana – izjavio je koordinator programa Energija i klimatske promjene Centra za ekologiju i energiju Tuzla Denis Žiško”, saopćeno je iz tog centra.

I koordinatorica programa Energija i klimatske promjene Centra za životnu sredinu Banja Luka Duška Kudra upozorava kako upotreba fosilnih goriva ne predstavlja samo zdravstveni rizik za stanovništvo nego je i ogromno finansijsko i ekološko opterećenje za zemlje zapadnog Balkana.

Po njenim riječima krajnje je vrijeme da donosioci odluka u BiH i regiji prihvate činjenicu da je ugalj energent prošlosti i da što prije počnu praviti ozbiljne planove za dekarbonizaciju energetskog sektora.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.