Prodanović o NATO-u: Partnerstvu "da", članstvu "ne"

Vijesti 26. feb 201910:03 > 11:08
Anadolija

Nije postojao bilo kakvav razlog da se 15 dana nakon konstituisanja Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, što je okončano početkom decembra prošle godine, Predsjedništvo BiH odredi u smislu kandidata za predsjedavajuće Savjeta ministara BiH, rekao je u intervjuu Lazar Prodanović, novoizabrani delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i član Glavnog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Uvjeren je, kako kaže, da će konačan ishod i sada biti isti, kada Predsjedništvo BiH donese odluku, kao što bi to bilo 20. ili 25. decembra prošle godine.

Imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, stava je Prodanović, ne može i ne treba se uvjetovati od članova Predsjedništva BiH usvajanjem Godišnjeg nacionalnog programa za NATO, što bi dovelo do aktiviranja Akcionog plana za članstvo (MAP) za BiH.

“To su potpuno dva odvojena pitanja. Ustavna nadležnost Predsjedništva BiH je da predloži predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, a Savjeta ministara BiH da provodi svoju politiku shodno Ustavu BiH i Zakonom o Savjetu ministara BiH. U tom smislu smatram da je nepotrebno na taj način insistirati i uslovljavati stvari. Samim činom izbora Savjeta ministara BiH, predsjedavajući i svi ministari polažu zakletvu poštivanja Okvirnog mirovnog sporazuma za BiH, Ustava BiH i Zakona o Savjetu ministara BiH”, kaže Prodanović.

Partnerstvo za mir da, članstvo u NATO-u ne

Kada je u pitanju članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u Prodanović, navodi kako se stav RS-a neće mijenjati.

“Ne mislim da će biti promjena. Rezolucija Narodne skupštine RS-a o vojnoj neutralnosti je takva i ostaje, a koju će, uvjeren sam, poštovati svi poslanici u Narodnoj skupštini RS-a dok je ona važeći dokument. Ono što smatram da Republika Srpska ne osporava u bilo kom smislu, to je Partnerstvo za mir koje Oružane snage BiH u skladu sa Zakonom o Oružanim snagama BiH i Ustavom BiH i drugim dokumentima provode. U tom smislu naša saradnja je aktivna i do sada nije bilo nikakvih značajnijih problema. Za RS je značajno da Oružane snage BiH treba da budu svedene na što manji mogući broj pripadnika, a da je standardizacija poželjna u skladu sa standardima kako je to promovisalo Ministarstvo odbrane BiH i Savjet ministara BiH i što je intencija u skladu sa standardima NATO-a. Mislim da je to interes svih, dakle, ne samo RS-a, nego svih u BiH”, stava je Prodanović.

On smatra da bi se značajno manji iznos novca trebao trošiti na Oružane snage BiH.

“U skladu s tim, to bi značilo da smanjimo broj pripadnika, a da u smislu standardizacije poboljšamo kvalitet”, poručio je Prodanović.

Stava je da je pozitivna vijest iz Savjeta ministara BiH da su svi nivoi vlasti u BiH završili posao kada je u pitanju usvajanje odgovora i okončavanje posla vezanog za Upitnik Evropske komisije.

“RS je to uradio značajno prije ostalih, ali veoma je značajno da su svi dostavili odgovore na dodatnih 600 pitanja iz Upitnika Evropske komisije. Značajno bi bilo da se odgovori finaliziraju i predaju. Bilo bi jako pozitivno ako bi Evropska komisija dala pozitivno mišljenje. Ne mislim da će samo u smislu stava za pozitivno mišljenje statusa kandidata imati ključnu ulogu odgovori na Upitnik. Postoje još druga pitanja, a to su, prije svega, efikasna uspostava zakonodavnih i izvršnih svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, Reformska agenda, borba protiv kriminala i korupcije, kao i druga pitanja koja će biti u fokusu”, navodi Prodanović.

Anadolija

Bez sumnje, naglašava Prodanović, BiH će do novembra 2019. godine biti pod značajnim monitoringom Evropske komisije.

“Ono što bi moglo da problematizira određivanje datuma za kandidatski status BiH su izbori za Evropski parlament u maju. U određenom smislu, svi političari članica EU fokusiraju se na izbore. To bi moglo da uspori ovaj proces za BiH. Ali, bilo bi važno da dobijemo kandidatski status. Smatram da je izuzetno značajno za BiH da se konačno napravi jedan optimističan korak s tim što će period nakon sticanja statusa kandidata biti mnoštvo obaveza mnogih nivoa vlasti, prije svega, izvršne vlasti da odgovorimo. To podrazumijeva da budemo spremni na otvaranje određenih poglavlja nakon sticanja statusa kandidata za članstvo BiH u EU”, navodi Prodanović.

Dogovor Beograda i Prištine relaksirat će odnose u regionu

Odnosi Bosne i Hercegovine sa susjedima, prvenstveno Srbijom i Hrvatskom, stava je Prodanović, na nešto su nižem nivou nego što su bili u prethodnom periodu.

“Iako su rijetko, koji god period prethodni pogledamo za dvadesetak i nešto godina, bili izraziti u smislu napredovanja, odnosno da su odnosi bili izrazito pozitivni. Ono što smatram da bi bilo od izuzetnog značaja je da se riješi su sporna pitanja ili neriješena pitanja između susjeda i da BiH imajući u vidu pozitivna iskustva da smo potpisali Sporazum o granici sa Crnom Gorom, taj isti proces u ovom periodu, u mandatu novog saziva izvršne vlasti, okonča i sa Republikom Hrvatskom i sa Republikom Srbijom”, naglašava Prodanović i dodaje:

“Bez dobrih odnosa sa susjedima BiH ne može računati na svoju perspektivu u smislu članstva u EU. Mislim da je potrebno malo volje da se dođe do ovog rješenja, boljih odbnosa sa susjedima. Tim više što smatram da mi sa susjedima, prije svega, treba da gradimo prijateljske odnose gdje bismo zajednički nastupali kako na ekonomskom, kulturnom tako i na drugim planovima, s obzirom na to da smo nastali kao zemlje raspadom bivše Jugoslavije”, cijeni Prodanović.

Navodi kako se odnosi Beograda i Prištine nedvojbeno prenose i na susjedne zemlje, pa tako i Bosnu i Hercegovinu.

“Malo je toga u regionu, a prisutno je puno negativne istorije i opterećenosti, što nema refleksiju na druge strane. Ono što smatram da bi trebalo doći, što je dobro i za BiH, odnosno da bi bilo od izuzetnog značaja, jeste da se dođe do konačnog dogovora između Beograda i Prištine. To bi značajno relaksiralo odnose u regionu. Ali, nužno je da istovremno u BiH sada bude fokus na poštovanju ustavnih pozicija, prije svega, mislim na enitete, odnosno ustavnu poziciju entiteta u odnosu na izvorne nadležnosti BiH. Također, mislim da je potrebno ovaj proces napretka da bude prisutan u svim zemljama”, kaže Prodanović.

Naglašava kako se vide pozitivna kretanja u Srbiji koja značajno napreduje, a Crna Gora još više. Makedonija je, navodi Prodanović, riješila bitno pitanje koje je više od 25 godina stajalo otvoreno.

“BiH, nažalost, od 2008. godine stoji u jednom stanju koje nije optimistično niti za građane, što stvara velike probleme u smislu odlaska mladih ljudi, a niti da političari u smislu da mogu da kažu – evo, napravili smo pomak koji je pozitivan. Iako moram reći da ovo što se dešavalo nije plod samo unutrašnje nesposobnosti nego nekada i nekorektnog odnosa značajnih centara moći u međunarodnoj zajednici u momentu kada je BiH bila lider u nekim reformskim procesima, što je uzrokovalo da je značajno zaostala na ovom putu”, ističe Prodanović.

Ove godine tražiti rješenja za Izborni zakon BiH i Mostar

Prodanović značajnim smatra da je uspostavljen Dom naroda Parlamenta FBiH i da su klubovi bošnjačkog i hrvatskog naroda izabrali delegate u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

“Očekujemo da ovih dana svi mandati budu verifikovani, odnosno da potvrđeni rezultati Centralne izborne komisije BiH budu objavljeni u Službenom glasniku BiH i da se stvaraju pretpostavke na osnovu Poslovnika i Ustava BiH da se konstituiše Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Bilo bi dobro, kada bi Predsjedništvo BiH, prije nego što se konstituiše Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, iako on nema nadležnost u smislu izbora Savjeta ministara BiH, dalo prijedlog za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH. To bi bitno stvorilo pretpostavku da bi izvršna vlast bila fokusirana na prijedloge zakonskih projekata koji bi dolazili u Parlamentarnu skupštinu BiH i koji bi se efikasno, brzo razmatrali i usvajali”, kaže Prodanović.

Navodi da postoji dosta obaveza koje kao država BiH nismo realizovali. Prije svega, navodi, tu misli na obavezu koja se odnosi na odluku Ustavnog suda BiH o izmjenama Izbornog zakona BiH.

“To bi, kočano, bilo vrijeme riješiti. Također, tu je pitanje implementacije druge odluke Ustavnog suda BiH, kada su u pitanju izbori u Mostaru. Nedopustiv je toliki period kašnjenja, jer izbora u Mostaru nije bilo od 2008. godine. Biće i druge obaveze, prvenstveno one u smislu provedbe odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Sejdić – Finci. Vidjet ćemo. To je teško pitanje. Ali, bi bilo značajno da se odmah počne u ovoj godini, koja nije izborna, to rješavati. BiH mora, također, usvojiti značajne zakonske projekte koji bi olakšali i stvorili pretpostavke za razvoj ekonomije, veći izvoz koji bi poboljšao našu situaciju, kao i osigurati realizaciju svih projekata koji su se odnosili na ranije usvojene zakone. Nedopustivo je što se tako dugo čeka sa izgradnjom putne mreže i autoputeva u BiH”, stava je Prodanović.

Sva ova pitanja bila bi u obavezi, kaže Prodanović, ako su u nadležnosti centralnih institucija vlasti da budu razmatrana u Parlamentarnoj skupštini BiH i na vrijeme usvojena.

“Mi moramo otkloniti sve barijere kako bi niži nivoi vlasti mogli efikasno da provode svoje zakone i ustavom određene nadležnosti”, poručio je Prodanović.

Direktni izbor članova Predsjedništva BiH mora ostati

Kaže kako mogućnost da se pojavi amandman na Ustav BiH u smislu budućeg izbora članova Predsjedništva BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH, umjesto izmjena Izbornog zakona BiH i definiranja tog pitanja, “to nije realna pretpostavka”.

“SNSD i sve političke partije iz RS-a ostaju na ranijoj poziciji da se članovi Predsjedništva BiH biraju direktno. To znači jedan iz RS-a, a dva iz FBiH. Ali, smatramo da ako bude postojala volja i ako bi se poštovali principi dogovora od ranije, iz Brisela, iz 2013. godine onda bismo bili u situaciji da implementiramo ovu važnu odluku Sejdić – Finci koja se od nas očekuje, obzirom da se radi o odluci Evropskog suda za ljudska prava i na čemu će, uvjeren sam, insistirati Evropska komisija u daljem procesu pridruživanja BiH i sticanja statusa. Imali smo ranije rigidan stav da se svi procesi blokiraju u smislu napretka, prije svega, kada je u pitanju Upitnik, dok se ne provede odluka. Bilo bi loše ako se uslovljava time status kandidata. I ne uslovljava se, ali bez sumnje će postojati očekivanja relevantnih činilaca u Evropskoj komisiji da se ova pitanja moraju riješiti. Jer je vladavina prava jedna od ključnih pretpostavki demokratskih zemalja”, kaže Prodanović.

Navodi da to mora biti nešto što je obaveza svih u BiH, prije svega, zakonodavnih i izvršnih vlasti, odnosno pravosudnih institucija da ih provodi.

“Naš cilj, SNSD-a, sticanje je statusa kandidata za članstvo BiH u EU i stvaranje i ispunjavanje uslova da se okonča mandat Kancelarije visokog predstavnika u BiH. Uvjeren sam da su toga svjesni i drugi političari u BiH. Vjerujem isto i odgovorne ličnosti u Kancelariji visokog predstavnika, kao i predstavnici u Savjetu bezbjednosti UN-a, ali i predstavnici Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira u BiH (PIC). Ključno bi bilo da se konačno omogući da domaći političari preuzmu svu odgovornost za daljnji napredak BiH”, poručio je Prodanović.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.