Žrtve osuđuju puštanje Marka Radića na slobodu

N1

Marko Radić, presuđeni ratni zločinac, pravosnažno osuđen u Bosni i Hercegovini na 21 godinu zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, odnosno mučenja, zatvaranja, ubistva i silovanja u naselju 'Vojno' kod Mostara, prije tri mjeseca pušten je na slobodu. Iako je Radić pušten na slobodu 2. decembra prošle godine, ova informacija javnosti sve do jučer nije bila poznata. Njegovo oslobađanje naišlo je na ogromne osude žrtava.

Predviđanja da bi se osuđeni ratni zločinac Marko Radić, ubrzo mogao naći na slobodi, nakon prebacivanja iz KPZ u Mostaru na izdržavanje kazne u Hrvatsku su se i obistinila.

Naime, prije osam godina Radić je pravosnažno osuđen na 21 godinu zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, mučenja, zatvaranja, ubistva u zloglasnom logoru Vojno koji je od ‘93 do ‘94 bio pod njegovom upravom. Presudom je utvrđeno je da je Radić lično učestvovao u silovanju zarobljenica, uključujući i maloljetne djevojčice. Na slobodu je trebao izaći tek 2027 godine.

Međutim, Županijski sud u Zagrebu donio je presudu kojom je preuzeo izvršenje presude Suda Bosne i Hercegovine, koju je zbog nepriznavanja koncepta “udruženog zločinačkog poduhvata”, preinačio i izrekao kaznu zatvora u trajanju od 12 godina i šest mjeseci. Tako se Radić u decembru prošle godine našao na slobodi.

“Marko Radić nosi ime ratnog zločinca i nek on živi s njegovom savjesti”, kazala je jedna žrtva silovanja, kojoj je sakriven identitet.

Kroz zloglasni logor Vojno prošao je i Emir Hajdarević. U njemu je bio 15 dana. Prošao je torture pet logora, no logor Vojno je kaže bio ubjedljivo najgori.

“On je imao dvojicu svojih ljudi koji su vodili logor. To je bio Mario Mihalj i Dragan Šunjić, zvani Petarda, i oni su ti koji su provodili sve ono što im je Maka Radić nalagao. To su bili životinjski uslovi, bili smo zatvoreni u garažu sa konstantnim maltretiranjima”, kazao je Hajdarević.

Činjenica da Radić slobodno šeta ulicama susjedne Hrvatske, kaže nije iznenađenje. Prema izvještajima međunarodnih institucija stacioniranih u Mostaru, Radić je tokom i nakon rata bio jedan od najmoćnijih osoba u gradu i označavan je kao ekstremista.

Kao bivši načelnik PU, prvooptuženi je u slučaju napada na Bošnjake za Bajram u Liska parku 1997 godine. Tada je smrtno stradala jedna osoba, a 23 su povrijeđene. Među povrijeđenima je bio i tadašnji mostarski muftija.

“Nama se tri godine poslije Washingtonskog sporazuma i dvije godine poslije Dejtona omogućilo da kročimo na tzv. hrvatsku zemlju, kako su je oni nazvali, to je bio jedan civilizacijski šok, da doživimo jedna tako vandalski masakr, čiji je rukovodilac bio upravo Maka Radić”, kazao je Seid ef. Smajkić, bivši mostarski muftija.

Presudom je utvrđeno da je Radić u svojstvu komandanta Prve Bjelopoljske bojne u sklopu Druge brigade Hrvatskog vijeća odbrane a kasnije kao komandant Druge brigade Hrvatskog vijeća odbrane i osoba odgovorna za dio područja Bijelog Polja uključujući i selo Vojno, učestvovao u formiranju zatvora, naredio nezakonito hapšenje više desetina bošnjačkih civila, žena, djece i staraca i njihovo zatvaranje. Učestvovao je, navodi se u presudi, u nezakonitom zatvaranju muškaraca, zatočenika iz Heliodroma, koji su dovođeni u Vojno na prinudni rad.

Da je Radić u Hrvatskoj odlsužio punu kaznu, ne bi bilo ništa sporno kažu žrtve, no pitaju se kako je moglo doći do preinačenja kazne i u konačnici puštanja na slobodu.

“Domaći Sud može samo preuzeti kazneni predmet, prihvatitit činjenični opis i ne može utjecati na izrečenu sankciju, u RH je to drugačije. Nadležan je drugi Sud. Trebalo bi konsultovati propise u Hrvatskoj i uporediti s našim zakonodavstvom”, pojasnio je Josip Muselimović, advokat.

“Da sam na mjestu sudije koji je presuido Maki Radiću 21 godinu zatvora i proglasio ga ratnim zločincem, ja bih otvorio novi postupak i ponovo bih sudio”, istakao je Alija Behram iz Centra za mir.

Zbog poteza ministra Grubeše, neposredno prije Radićevog puštanja na slobodu reagovao je glavni tužitelj Mehanizma za međunarodne kaznene sudove Serge Brammertz, koji je poslao pismo Grubeši u kojemu je iskazao nezadovoljstvo odlukom hrvatskog pravosuđa.

Podsjetimo i članovi Udruženja žrtava i svjedoka genocida, podnijeli su izvještaj o počinjenom krivičnom djelu vršiteljici dužnosti glavnog tužioca Gordani Tadić protiv Josipa Grubeše, zbog kako se navodi nezakonitog transfera državnim organima Republike Hrvatske.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.