BiH zauzima 42. mjesto na Bloombergovoj listi indeksa zdravlja

Vijesti 26. feb 201917:22 > 19:00
N1

Nije iznenađenje da se Bosna i Hercegovina ne nalazi u top 10 najzdravijih zemalja na svijetu. Nadalje, Bosna i Hercegovina se ne nalazi ni u top 40 najzdravijih zemalja, već zauzima 42. mjesto na Bloombergovoj listi indeksa zdravlja. Pitali smo stručnjake - šta su najvažniji faktori koji čine zdravlje, kako poboljšati i održati stabilnost zdravlja a provjerili smo i kakve su zdravstvene navike građana u BiH.

Na listi najzdravijih zemalja na svijetu prema Bloomberg Healthiest Country Indexu BiH zauzela 42. mjesto. Prva tri mjesta zauzimaju Španija, Italija i Island, a ocjene se temelje na faktorima trajanja životne dobi, pretilosti, upotrebe duhana, ekoloških faktora poput pristupa čistoj vodi i sanitarnih uslova.

Prema posljednjim podacima agencije za statistiku BiH za 2016. godinu, ukupni izdaci u zdravstvu u BiH su iznosili 2 milijarde 759 miliona KM. To je zapravo sav novac utrošen za aktivnosti čija je primarna uloga obnavljanje, poboljšavanje i održavanje zdravlja populacije.

O tome kako održavaju zdravlje – građani kažu:
“Koliko se može u današnjoj situaciji, što se tiče doktora, to je već upitno malo.”
“Idemo redovno na trening, igram folklor, pazim šta jedem i takve stvari.” N1: Idete li na redovne ljekarske preglede?” Ne.”
N1: Da li vježbate, pazite na svoju ishranu? “Ma to samo ujutro ona švedska gimnastika.”
“Što se tiče hrane, uredu, ali noge izdaju.” N1: Jel vježbate? “85-ta mi je.”

Informacije agencije za statistiku kažu i da je očekivani životni vijek muškaraca u BiiH 73,7 godina a žena 78,8. Cjelokupno zdravlje u velikoj mjeri ovisi od ishrane. U zemljama koje su zauzele top mjesta na Bloombergovoj listi ishrana je uglavnom mediteranska, dok je u našoj zemlji najviše bazirana na ugljikohidratima.

“Pa generalni izbor bi bio da se fokusiramo malo više na povrće, mislim da je fokus prosječnog Bosanca i Hercegovca previše na jednostavnim ugljičnim hidratima, mi smo predoređemni nekom tradicijom da jedemo puno tijesta pa su kod nas pite, proizvodi od tijesta prisutni, hljeb, pšenični proizvodi su vrlo dominantni”, kazala je Amela Ivković-O'Reiley, nutricionistkinja.

Zdrave masnoće, orašasti plodovi i ulja poput maslinovog zdrave su alternative ovakvoj ishrani. Ipak, samo regulisanje ishrane nije dovoljno za potpuni zdravstveni balans – fizičke aktivnosti nužan su dio održavanja zdravlja.

“Mi kad samo skontamo koliko imamo sati u sedmici, koliko sjedimo i koliko ne radimo aposlutno ništa, idemo s posla u automobili, iz automobila u stan. To pomaže – mi imamo dva, tri puta sedmično treninge. Ljudi dođu provedu nekih sat vremena i tu odrade sve ono što mi mislimo da ubacimo u taj sat vremena”, kazao je Ahmed Bajramović, trener.

A da je u zdravom tijelu i zdrav duh, najbolje svjedoče pravila života naših sugrađana.

“Pridržavam se svih mogućih normi što se tiče zdravstva – i hrane i šetnje i fiskulture i svega”, kroz smijeh nam je kazao jedan stariji gospodin.
N1: Koliko imate godina?
“81.”

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagrami UŽIVO na ovom linku.