Kako riješiti problem divljih deponija

N1

Gdje bacamo smeće, i jesmo li svjesni opasnosti koju nosi nepropisno odlaganje otpada? Ako je suditi po broju divljih deponija, nismo. U FBiH postoji do 1.800 divljih deponija, od kojih je njih 1.300 registrovao CCI. Na tim deponijama, prema procjenama odloženo je oko pet miliona metara kubnih otpada. Svaki kilogram, upozoravaju stručnjaci utiče na prirodu, a može ugroziti i zdravlje ljudi. Posjetili smo jednu od četiri deponije sa koje je CCI izuzeo i analizirao uzorke.

Stotinu domaćinstava u selu Kučići, opština Kakanj, decenijama unazad odlagalo je otpad na lokaciju oko kilometar udaljenu od sela. Ahmed Harduš, vodi nas do mjesta gdje je donedavno i sam odlagao smeće.

“Da li Vam sada olakšava situaciju činjenica da je organizovan odvoz otpada iz sela? Normalno, nema više flaša, nema ništa da se baca. Sada nema ništa, a prije nisi mogao proći”, kazao je Ahmed.

Deponija Cipalo je prije nekih godinu dana zatrpana, a iz sela Kučići je organizovan odvoz smeća, no poslijedice su još uvijek vidljive.

No od onog očiglednog, mnogo više zabrinjava ono što nije vidljivo golim okom, a što direktno utiče na zdravlje ljudi i životinja. Iz CCI inicijativa analizirali su sastav tla, ali i vode koja protiče pored deponije.

“Prisutan je toksični element kadmij i takođe voda spada u drugu kategoriju. Mi smo dokazali da je to toksično. Trebalo je skinuti deponiju, to je drugo i bolje riješenje, uraditi fito-remedijaciju ili remedijaciju uraditi nekom drugom tehnikom, i onda zatvoriti tu deponiju”, kazao je Zoran Adžaip iz CCI.

Remedijacija podrazumijeva sađenje nekih biljaka koje iz zemlje uzimaju teške metale, poptu suncokreta, lucerke, kukuruza.

“Biljka poslije izvjesnog vremena uzme taj teški metal, onda se ona pokosi, spali, a taj pepeo se mora ponovo deponovati, jer ponovo će teški metal biti”, pojasnio je Adžaip.

CCI je u 48 opština Federacije BiH evidentirao blizu 1.300 divljih deponija. Dvije, Dolovi i Cipalo se nalaze u Kaknju.

“To su dvije veće divlje deponije, čiju smo mi sanaciju kao lokalna zajednica inicirali, naravno postoje i druge manje divlje deponije”, kazao je Aldin Šljivo, načelnik opštine Kakanj.

Načelnik ove opštine apeluje na građane da učine sve kako se postojeće deponije ne bi širile.

“Mi imamo organizovan odvoz otpada sa područja naše Opštine, ne obuhvatamo sve mjesne zajednice, i zadali smo sebi zadatak, da u naredne dvije godine obuhvatimo kompletnu opštinu”, dodao je Šljivo.

Procjenjuje se da je na registrovanim divljim deponijama blizu pet miliona tona otpada. Najčešći sadržaj deponija je mješani otpad, kućni i građevinski otpad odložen u vrtače ili prirodu, u blizini prometnica i vodotokova.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android| iPhone/iPad