I dvadeset sedam godina nakon referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, mišljenja o državnom prazniku podijeljena su duž entitetske linije. Okićeni gradovi najavljuju državni praznik, ali samo u Federaciji BiH. U Republici Srpskoj sutra je radni dan. Prisjećamo se historijskog konteksta i historijske odluke.

“Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”

Bilo je to pitanje o kojem su se izjašnjavali građani Bosne i Hercegovine prije 27 godina. Od 63,6% građana koji su izašli na rerefendum, 99,7% izjasnilo se za nezavisnosti BiH, a 0,3% protiv.

Historijskog konteksta prisjeća se Ejup Ganić, član ratnog Predsjedništva.

“Dva dana prije odluke o referendumu otišao sam na razgovor sa Lordom Carringtonom. Bio je zadužen ispred međunarodne zajednice za bivšu Jugoslaviju. Prezentirali smo mu situaciju, šta želi većina Srba, šta Hrvata, šta oni koji se deklarišu kao ostali – Jugosloveni itd. I onda oni kažu, vi nemate drugu opciju, već da pitate građane, a to je referendum. Oni koji danas smatraju da smo pogriješili, neka kažu, koji je to bio drugi put”, kazao je Ganić.

Da entitetska linija dijeli i stav o Danu nezavisnosti, pokazuje i izgled gradova danas. Zastave se vijore u gradovima Federacije, uoči praznika i neradnog dana.

Svečanim defileom oko 2 000 učenika općine Hadžići dočekuje prvi mart.

Slične slike iz grada na Neretvi – obilježavanje praznika brojnim aktivnostima.

Prvi mart Republici Srpskoj bit će radni dan. Tek sporadično, ali ne i zvanično, praznik će biti obilježen u pojedinim mjestima – između ostalog u Prijedoru, Srebrenici, Zvorniku, najavio je podpredsjednik entiteta, Ramiz Salkić.

Politički predstavnici Republike Srpske pozivaju se na to datum ne odražava volju svih naroda, na to da nema zakona o praznicima na nivou države, donesenog konsenzusom.

Postoji li pravno utemeljenje, otkriva Kasim Trnka, stručnjak iz oblasti ustavnog prava.

“Republika Bosna i Hercegovina je donijela zakon o državnim praznicima, u kojem je bio i 1. mart, kao Dan nezavisnosti. U Dejtonskom sporazumu je propisano da na snazi ostaju svi propisi, ako nisu u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom. Ovaj praznik, očigledno, nije u suprotnosti”, kazao je Trnka.

Godine prolaze. Kontekst u kojem se dogodio referendum, a Bosna i Hercegovina se odvojila od Juslavije, sada već pripada bliskoj historiji. No, i 27 godina kasnije, političke poruke o Danu nezavinosti ostaju gotovo nepromijenjene i uglavnom – sasvim predvidive.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android| iPhone/iPad