Od države Bosne i Hercegovine glasno se traži da se uključi u zaštitu građana, ali i prirode od radioaktvnog otpada koji susjedna Hrvatska namjerava odlagati na Trgovskoj gori, u blizini granice sa BiH. Posebno su zabrinuti stanovnici Novog Grada, zbog najava da bi se nakon radioaktivnog, u blizini rijeke Une, mogao naći i nuklearni otpad iz elektrane Krško. Ukoliko Hrvatska ostane pri svojim namjerama moguće su tužbe, ali i pokretanje arbitražnog spora, poručuju entitetske vlasti u Banjaluci.
Biserna i čista, brza i bučna, rijeka je Una. Prepoznaju je svi, posebno stanovnici pograničnog područja.
Ribolovci ponajbolje, znaju šta znače ova voda, ova zemlja, taj vazduh. Zbog toga ih brine namjera Hrvatske da radiokativni otpad odlaže tik pored granice.
Sporna, ali izabrana lokacija je Kasarna Čerkezovac, u opštini Dvor, na Trgovskoj gori, koja je na oko sedam kilometara vazdušne linije od Novog Grada.
Zbog nemogućnosti dogovora, ostavljena je mogućnost tužbe, ili arbitraže.
“Ukoliko oni krenu po svom, moraju studiju usvojiti na svojim organima. Dobićemo valjda i to saznanje iz medija. Odmah pokrećemo arbitražu prema Ženevi, tužbu prema sudovima. Ako krenu odlagati nek voze tamo odakle su ga dovezli. Imamo i mi u BIH problem radioaktivnog otpada, pa ako ćemo se igrati reciprociteta, ja ću pozvati, eno iznad Dubrovnika, svi nek odlažu”, kazala je Srebrenka Golić, ministrica za prostorno uređenje, građevinrstvo i ekologiju RS.
Odlagalište radioaktivnog otpada može da ugrozi izvorišta pitke vode, rijeku Unu, ukupnu životnu sredinu, godinama upozoravaju iz Republike Srpske. Najglasnija, ministrica ekologije Srebrenka Golić. Ipak, sve primjedbe iz resornog ministarstva na hrvatski nacionalni plan, odbačene su kao neadekvatne. Opštine iz oba entiteta Bosne i Hercegovine neće se predati.
“Naravno da ćemo organizovati protest, ne samo u Novom Gradu, nego i opštine iz FBIH, pa možda i dobar dio građana iz tih opština u Hrvatskoj će učestvovati u svemu tome”, Miroslav Drljača, načelnik opštine Novi Grad
Potpuno je ignorantski odnos hrvatskih vlasti prema slučaju Čerkezovac kažu u Vladi RS, koji kažu da nemaju odgovora od hrvatske strane, da se informišu preko portala i medija u Hrvatskoj. Intersantno im je da je namjera odlagati otpad na području koje je uglavnom naseljeno Srbima, a bitno je i da na pogođenom području u BIH u slivu Une, živi oko 230 000 stanovnika. Oni su potencijalno životno i zdravstveno ugroženi.
Ostaje i mogućnost transporta kontaminenta vodom i vazduhom, koji bi doprinio povećanju radijacije u hrani i vodi. Stručnjaci kažu da bi tada posljedice nakon unosa bile veće, nego da boravite u ozračenom prostoru.
“Mislim da im je krajnji cilj da naprave trajno odlagalište ne samo Hrvatske i Slovenije, nego do neke 2060. da to bude opasno odlagalište nuklearnog otpada za cijelu Evropsku Uniju”, istakla je Golić.
Prvo radioaktivni, za koju godinu moguće i nuklearni otpad uz Unu. Obaveza Hrvatske je da do kraja 2023. godine preuzme polovinu otpada iz nuklearke Krško. No, ova EU zemlja ima preuzete obaveze i iz ESPOO konvencije.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android| iPhone/iPad
