Da li imovinski kartoni sudaca i tužitelja trebaju biti dostupni javnosti?

Vijesti 07. mar 201917:02 > 17:15
N1

Anika Kešelj imenovana je za vršiteljicu dužnosti glavne kantonalne tužiteljice u Sarajevu, odlukom Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV). Kešelj je bila jedna od zamjenica dosadašnje glavne tužiteljice Dalide Burzić, koja je nedavno imenovana za sutkinju Suda Bosne i Hercegovine. Sjednicu VSTV-a obilježila je rasprava o jednoj drugoj temi. Da li imovinski kartoni sudaca i tužitelja trebaju biti dostupni javnosti?

Agencija za zaštitu ličnih podataka donijela je Rješenje kojim se Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću zabranjuje obrada ličnih podataka sudaca i tužitelja, kako je to predviđeno novim Pravilnikom, kojim se propisuje da imovinski kartoni nositelja pravosudnih funkcija prvi put postanu dostupni javnosti.

“U provedenom postupku Agencija je utvrdila da je Vijeće donijelo Pravilnik kojim su nametnute obaveze i izvršeno mješanje u pravo na privatnost sudija, tužilaca i njihovih srodnika, protivno odredbama Zakona o VSTV, Zakona o jedinstvenom matičnom broju ali i odredbama Konvencije protiv korupcije, čime je došlo do povrede principa pravičnosti i zakonitosti iz člana 4. stav (1) tačka a) Zakona”.

Agencija je postupila temeljem prigovora udruženja sudaca BiH i entiteta Republika Srpska. Zbog toga je Visoko vijeće usvojilo zaključak da se primjena osporenog Pravilnika odgodi, a istovremeno će biti pokrenut i upravni postupak protiv ovakve odluke Agencije.

“Mi nismo baš sretni sa tom odlukom agencije niti smatramo da se ovaj Pravilnik može tako okarakterisati. I mi ćemo sigurno uprotrijebiti mehanizme da zaštitimo ovaj Pravilnik”, poručuje Milan Tegeltija, predsjednik VSTV-a BiH.

N1 je u više navrata tražio uvid u imovinske kartone sudaca i tužitelja, ali je Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće svaki put odbacilo naš zahtjev, tvrdeći da za to nema zakonskog osnova. Novi Pravilnik, koji je trebao stupiti na snagu u junu ove godine, napokon je predviđao da imovinski kartoni budu dostupni javnosti. Međutim, to je sada upitno.

Godinama unazad podaci o tome šta sve posjeduju suci i tužitelji u našoj zemlji, te da li su to zaradili od svojih plata ili ne, nisu bili dostupni javnosti. Imenovani nositelji pravosudnih funkcija su popunjavali imovinske kartone, koji se čuvaju u Visokom sudskom i tužiteljskog vijeću. Međutim, za razliku od izabranih političkih dužnosnika, suci i tužitelji nisu bili podvrgnuti sudu javnosti. Novi Pravilnik, koji je i dio obaveza iz Reformske agende, predviđao je pravo javnosti da zna šta sve posjeduju nostitelji pravosudnih funkcija.

“Mi smo se opredijelili da oni budu dostupni po zahtjevu za pristup informacijama”, tvrdi Tegeltija.

Novi Pravilnik, čija je primjena postala upitna zbog zabrane Agencije za zaštitu ličnih podataka, predviđa da svaki novoimenovani sudac i tužitelj mora u roku od 30 dana po stupanju na dužnost dostaviti informacije o svojim, kao i financijama supružnika i djece, dok oni što su već na dužnosti moraju ažurirati navedene informacije: kako su i kada stekli nekretnine i vozila, vrijednosti veće od 5.000 KM, sredstvima u banci, polici osiguranja… I ne samo to – dužnost im je navesti poklone i donacije veće od 25 KM ako su vezane za njihovu dužnost, ali i one privatne veće od 500 maraka, odnosno 1.000 ukupne godišnje vrijednosti. Hoće li se to o stvariti, te imovinski kartoni iz tajnosti preći u javnu sferu, zavisit će od ishoda upravnog spora koje će Visoko vijeće pokrenuti protiv zabrane Agencije.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android| iPhone/iPad