Zašto HNK uvijek posljednji dobije izvršnu vlast?

N1

Ni pet mjeseci nakon izbora Hercegovačko-neretvanski kanton nema formiranu novu Vladu niti parlamentarnu većinu u Skupštini. Način na koji Skupština u ovom kantonu potvrđuje Vladu, uz druge otežavajuće okolnosti, uzrok su sporosti konstituisanja izvršne vlasti u ovom dijelu Federacije BiH. Brojni su problemi s kojima će se suočiti nova vlast, no postavlja se pitanje hoće li HNK, baš kao i prije četiri godine, posljednji u Federaciji dobiti izvršnu vlast.

Iako sa svojih 13, odnosno osam zastupnika HDZ i SDA mogu formirati potrebnu većinu, do toga još uvijek nije došlo. Sasvim izgledno da se čeka dogovor ove dvije stranke na nivou FBiH. Predstavnicima KO SDA predstavljene su programske odrednice za formiranje vladajuće većine, od HDZ-a, koji je i ranije predložio svoj program i drugim strankama, a najviše kompromisa postigao je sa HDZ-om 1990.

“Ono što je za nas bitno je načelo legitimnog predstavljanja višestranačke vlasti i preostalih dijelova naših programskih smjernica”, kaže Tomislav Martinović, član KO HDZ-a BiH.

Pregovori su u toku, ali još uvijek bez konketnih rezultata.

“Mi smo zainteresovani za jedan početni korak, a to je uspostava kolegija unutar Skupštine HNK. Imamo jednu pojavu koja nije bila dosad prisutna da odmah u startu nismo definisali predsjedavanje odnosno dopredsjedavanje Skupštinom. To je jako važno u daljem razvoju političkih razgovora”, ističe Edin Mušić, predsjednik KO SDA.

Iako vjeruju kako će ovaj saziv Skupštine, ali i buduće Vlade HNK, imati znatno manje blokada u svom radu, ipak veliki je broj problema koji čekaju novu vlast. Pitanje je da li će budžet za ovu godinu biti dovoljan s obzirom na nove kolektivne ugovore koje je Vlada potpisala s radnicima u zdravstvu, policajcima i prosvjetnim radnicima. Imenovanje komesara policije jedno je od glavnih spornih pitanja između HDZ-a i SDA, koja je u više navrata upozoravala na neravnopravnu raspodjelu rukovodećih pozicija. Prvo je potrebno imenovati Nezavisni odbor za imenovanje, koji bi kasnije imenovao novog komesara.

“Kolege, načelnici uprava i sektora, preuzeli su odgovornost i na odgovoran način popunjavaju taj nedostatak”, tvrdi Slađan Bevanda, ministar unutrašnjih poslova HNK.

Na vlast u HNK znalo se čekati i više od godinu dana. Razlog tome je taj što je ovaj kanton valuta kojom se plaćaju druge stvari u drugim entitetima, kantonima pa čak i na državnom nivou, tvrdi politolog Husein Oručević.

“Obično se Mostar i HNK koriste za to da bi se na različitim drugim nivoima oni koristili za jedan oblik dokusurivanja, prekusurivanja. Iz tog razloga, bez obzira na većinu i vrlo jasno koaliranje određenih političkih stranaka ovdje nemamo vlasti”, ocjenjuje Husein Oručević, politolog i aktivista.

U skupštinsko rukovodstvo predloženi su Tomislav Martinović i Šerif Špago, ali odluka o predsjedavajućem i zamjeniku još uvijek nije donesena, a politički dogovor glasi da premijer i predsjedavajući Skupštine ne mogu biti iste nacionalnosti.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android |iPhone/ iPad