Zabrane nisu dobre, no bilo kakva monopolizacija udar je na demokratiju - poruka je ovdašnjih političara, kao svojevrsna reakcija na akvizicije Telekoma Srbije u Bosni i Hercegovini. Telekom Srbije podsjetimo, prije izvjesnog vremena krenuo je u kupovinu kablovskih operatera u Srbiji kako bi, kako je navedeno, postali lideri na tržištu, ali ne samo u toj zemlji već i u regiji. Analitičari upozoravaju kako je Telekom Srbije odlučio preuzeti i tržište u BiH.
Bakir Izetbegović priznaje kako postoji medijska ofanziva u BIH, no zabrane nisu dobre. U očekivanju odgovora koje je predsjedavajući Vijeća ministara BiH uputio Konkurencijskom vijeću tražeći objašnjenja za navode o ekspanziji Telekoma Srbije kroz mTel u BIH, Izetbegović kaže kako treba jačati domaće kapacitete:
“Svjesni smo svega, općenito dakle imamo jednu medijsku ofanzivu. Trebamo prepoznati problem. Nema ništa od zabrana i da hoćemo ne možemo uvoditi zabrane. Treba ojačati naše medije, dakle treba se suprotstaviti i braniti svojvlastiti medijski prostor onako kako se brani teritorija, kako ćemo to uraditi, vidjećemo. Smatram da treba jačati vlastiti imunitet da bismo se oduprli bolestima koje dolaze sa raznih strana”
U samo nekoliko mjeseci kompanija M:tel, čiji je većinski vlasnik Telekom Srbije kupila je kompaniju Blicnet u Banjoj Luci, jednog od vodećih kablovskih operatera za televiziju, internet i telefoniju u BiH, te postala stopostotni vlasnik privatnog telekomunikacionog i kablovskog operatera Telrad Net iz Bijeljine. Iako je direktor RAK-a ranije kazao kako je Konkurencijsko vijeće odbilo kupovinu kompanije Elta, zvanične potvrde za ovo nema, naprotiv pregovara se o prodaji. Tražili smo pojašnjenje iz RAK-a, odgovorili su da su ovo saznanja agencije, no Konkurencijsko vijeće se više ne spominje:
“Obavještavamo Vas da nećemo komentarisati izjavu generalnog direktora Agencije da je Konkurencijsko vijeće odbacilo ponudu Mtel-a za kupovinu “Elta kabela” Banjaluka, podsjećajući da je informacija iznesena na osnovu saznanja Agencije, a ne zvanične odluke Konkurencijskog vijeća BiH.”
Prema Zakonu o konkurenciji, dominantni položaj ima privredni subjekt sa 40 posto i više udjela na relevantnom tržištu. Dominatni položaj nije sporan, sporan je uticaj koji prema mišljenju pojedinih anlitičara, Aleksandar Vučić pokušava ostvariti i u BiH posredno preko Telekoma Srbije kupovinom kablovskog operatera, ali i najuticajnijih portala u BiH, istovremeno nudeći bosanskohercegovačkim medijima ekskluzivne ugovore za distribuciju kanala putem njihove platforme.
“Nije problem koliki uticaj gospodin Vučić ima u Srbiji nego koliki će imati u Bosni i Hercegovini. Mi smo protiv svake vrste monopola, pogotovo medijskog monopola jer ja lično smatram kao čovjek koji je u medijima 40 godina da onaj ko vlada medijima vlada suverenošću te zemlje. Konkurencijsko vijeće treba zajedno sa RAK om da uradi sve da ovdje ne dođe do vještačkog monopola, a da naravno tržište ostane slobodno.” rekao je Fahrudin Radončić, lider SBB.
Jedno od pitanja na koje je BiH odgovorila u Upitniku koji je poslala EK bilo je i kakvo je trenutno stanje, odnosno kakva su pravila vezana za koncentraciju vlasništva u medijima u BiH. Službeni odgovor bio je BiH ima zakon o konkurenciji no stvari nisu baš tako jednostavne.
“Ja ću vas samo podsjetiti na jedan proces od prije dvije godine koji se odvijao upravo ovdje u Parlamentarnoj skupštini gdje uz podršku EU pokušavali smo da pokrenemo aktivnosti na izradi zakonodavstva koje bi trebalo da rješava upravo ova pitanja koja se tiču transparentnosti rada medija, strukture vlasništva. U ovom trenutku znamo za sada da je odgovor da ne, nažalost ta transparentnost ne postoji. Ja mogu samo još jednom naglasiti potrebu utvrđivanja jednog zakonodavnog okvira kojim se reguliše rad medija koji je u skladu sa pravnom stečevinom EU. Mislim da je to nešto za šta možete iskorisiti proces EU integracija. EU nije prisutna samo u BiH, isto tako je prisutna i u Srbiji i u ostaku regiona” istakao je Lars-Gunnar Wigemark, šef delegacije EU u BiH.
Regulatorna Agencija za komunikacije može da utiče isključivo na elektronske medije, međutim kad su u pitanju printani mediji i portali, tu je nemoguće bilo što uraditi, naredni korak biće portali, doznajemo. Konkurencijsko vijeće jeste nadležno, ali koncentracija vlasništva u medijima mnogo je opasnija nego koncentracija u nekim drugim kompanijama.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/ iPad
