Radnici i stručnjaci iz BiH uskoro brže do viza i zaposlenja u Njemačkoj?

Vijesti 15. apr 201915:49 > 15:51
N1

Njemački mediji pišu o olakšicama novog Zakona o useljavanju stručne radne snage i mogućim posljedicama po bh. privredu.

“Kada neki političar najavi otvaranje 100.000 novih radnih mjesta, ljudi u BiH se šale da će polovina njih naći posao u inostranstvu. Novim njemačkim Zakonom o useljavanju stručne radne snage (FKEG –Fachkräfteeinwanderungsgesetz ), odlazak u Njemačku mogao bi se još više povećati – a to ima posljedice po BiH. Ponedjeljak ujutro u decembru ispred Njemačke ambasade u Sarajevu. Redovi su, uprkos kišici, dugi. Kao i mnogi drugi bh građani, ti ljudi žele okušati sreću u Njemačkoj. Jedan od njih je Anel Vojić, koji na taj termin čekao 17 mjeseci”, piše njemački “Tagesspiegel”.

Vojić, piše dalje, ima 32 godine i iz Bihaća je. Završio je ekonomsku školu, ali nije mogao naći posao.

“´Ako niste član stranke, možete zaboraviti na to da će te u Bihaću dobiti dobro plaćen posao. Zemlja je sve korumpiranija i više ne gajim nadu`, kaže on. Njegovo posljednje zaposlenje bio je posao izbacivača na kome je zarađivao oko 250 eura mjesečno. To mu više nije dovoljno i želi ići u Njemačku.”

Vojić je tek jedan od mnogih koji žele otići, kako bi imali bolju budućnost, piše novinar “Tagesspiegela”, dodajući da sa novim Zakonom u useljavanju stručne radne snage, Njemačka želi ubrzati obradu zahtjeva, jer njenoj privredi nedostaju radnici.

Brže do viza i zaposlenja

Za razliku od sadašnjih zakonskih odredbi, piše dalje u tekstu, novim zakonom bi se trebala ukinuti tzv. “prioritetna provjera”, tj. obavezu kompanija da prije nego što angažuju nekog stranog stručnjaka provjeri da li bi se za taj posao mogao naći neko iz Njemačke ili neke druge države članice EU-a.

Osim toga, novi zakon bi trebao proširiti spisak za priznavanje stručnih kvalifikacija – slično kao i priznavanje univerzitetskih diploma, te ubrzati procedure.

“U Njemačkoj se novi zakon shvata kao triple-winn situacija, u kojoj bi koristi imali i njemačko tržište rada i useljenici iz trećih zemalja, kao i zemlje njihovog porijekla… Ako se sve bude odvijalo po planu, FKEG bi trebao stupiti na snagu početkom naredne godine.”

Njemačka ambasada u Sarajevu je, kako se navodi, jedan od najvećih njemačkih viznih punktova u svijetu – između 2015. i 2018. godine, broj izdatih viza porastao je sa oko 7.400 na preko 14.100, navodi se u saopštenju Ministarstvo vanjskih poslova. Samo u Libanu i Turskoj podneseno je više prijava za vize.

Ko će živjeti u BiH za 20 godina?

“Koliko će ljudi živjeti ovdje za 15 ili 20 godina? U ljetnjim mjesecima je teško naći dobro obučene radnike u građevinarstvu, električare ili medicinsko osoblje`, kaže politolog Damir Kapidžić, profesor na Univerzitetu u Sarajevu. U međuvremenu se, kaže on, širi cinizam o evropskim zemljama koje imaju koristi od jeftine radne snage izvan EU – čime će stvoriti dugoročne probleme za ekonomsko planiranje zemalja kao što je Bosna i Hercegovina.”

No, kako se zaključuje u tekstu “Tagesspiegela”, bosanska politika nije našla recept da spriječi masovno iseljavanje. “Nedostaju koncepti koji bi spriječili nastavak iseljavanja, kaže Kapidžić. A to će dovesti do velikih demografskih problema u narednih nekoliko godina.”

Više na portalu Deutsche Wellea.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad