Završena je dvodnevna posjeta zamjenika direktora CIA-e Vaughna Bishopa. Američka obavještajna agencija nastavit će pružati podršku Bosni i Hercegovini da se odlučno suprotstavlja svim sigurnosnim izazovima, a zajednička borba protiv terorizma ponovo je bila ključna tema. U međuvremenu, i dalje niko od nadležnih ne govori konkretno kada i kako će biti riješeno pitanje bh. državljana zatočenih u kurdskim kampovima nakon pada ISIS-a.

S Bishopom su jučer čelnici sigurnosnih, obavještajnih, policijskih struktura oba entiteta, razgovarali o povratnicima sa stranih ratišta. Nakon sastanka – ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić nije dao odgovor na pitanje kada će bh. državljani, među kojima brojne žene i djeca, biti izručeni.

“Jedino da odem dole pa da vidim, pa da se vratim odozdo. Svako onaj za koga postoje osnov sumnje da je počinio bilo kakvo krivično djelo biće procesuiran”, poručuje Mektić.

Krivični zakon BiH, u zavisnosti od toga da li je neko vrbovao, obučavao ili organizovao terorističku grupu – predviđa kazne zatvora najmanje od tri do pet godina. Članovi porodica, iako svjesni šta čeka povratnike, mole nadležne da ih vrate. Među njima, Alema Dolamić. U potresnom pismu, upućenom na brojne institucije, navodi kako joj je jasno da je njena sestra pogriješila. Izložila sebe i troje djece opasnosti. Ali, piše Dolamić, djeca ništa nisu kriva, a sestru neka procesuiraju, ali u njenoj državi.

“Ne znam znate li da oni žive u šatorima. Na zemlji, na blatu, nekad imaju da jedu, nekad nemaju, rodile su djecu u tim mjestima, uče ih prve riječi u tim šatorima, pričaju da će jednom biti u Bosni, kod nana, djedova, tetki… da će ići u školu i da će se igrati bezbrižno. (Znate li vi da su oni u zatvorima?) Naša djeca su u zatvorima već godinu i više, neki su tek došli u te zatvore, a nekoj djeci je taj zatvor sve što znaju jer su u njemu rođeni”, stoji u pismu Dolamić.

Riječ je o vrlo kompleksnoj situaciji, kaže profesor na Kriminalističkom fakultetu, Jasmin Ahić. Posebno kada je riječ o ženama i djeci. Od utvrđivanja identiteta do utvrđivanja uloga.

“Da li su i one imale nekih doticaja sa oružanim borbama, kompleksnija je situacija iz razloga što kada su te žene u pitanju drugačija nego za nekoga ko je priznao, prvo bio lišen slobode pa priznao da je bio borac u oružanim sukobima na tom području, moglo mu se utvrditi državljanstvo i onda pronaći taj bilateralno-međunarodni put da se vrate u BiH”, pojašnjava Ahić.

A predali su se mnogi. I priznali su mnogi. No, u Bosni i Hercegovini je nedavno vraćen tek Ibro Ćufurović. Ne i Armin Čurt. Za kojeg je također jasno da se nalazi u zatvoru, u kampu Roj. Samo u tom kampu smješteno je na hiljade osoba. Muškaraca, žena, djece. A nadležni u BiH su planirala osnovati interresornu grupu čiji bi zadatak bio utvrđivanje identiteta i eventualnih državljana BiH. Stoga bi proces povratka mogao još potrajati. Grupa još nije ni formirana. U međuvremenu Kosovo je preuzelo 110 svojih državljana. Dio ih je već u pritvoru. Za nekoliko žena određen je kućni pritvor. Brojne će u narednom periodu izaći pred pravosudne institucije.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad