Šta je sa javnim isticanjem fašističih ideja u modernim društvima? Tražili smo odgovore na pitanje da li je u Bosni i Hercegovini pobijeđen fašizam.
Nema dileme da antifašizam nema alternativu. No, koliko je ova civilizacijska vrijednost danas ugrožena? Ko i zašto obnavlja fašizam? Da li je 9. maj – dan za slavlje ili, više, crveni alarm opomene savremenim društvima, te postkonfliktnom bosanskohercegovačkom, na zastrašujuću količinu zla koju je svojevremeno posijao fašizam. Toliko godina nakon i baš na tlu Bosne i Hercegovine – nije pobijeđen, direktan je predsjednik SABNOR-a Sead Đulić.
“Mi, nažalost, u svim porama našeg društva, u vlasti – od samog Predsjedništva pa do zadnje općine i mjesne zajednice imamo negiranje antifašističke tradicije u različitim oblicima. Šta su dvije škole pod jednim krovom – nego neofašizam, šta je neravnopravnost svih nas na području cijele Bosne i Hercegovine – nego neofašizam, šta su priče o otcjepljenjima, o secesiji, o prekrajanju unutrašnjih i spoljnih granica – nego neofašizam”, ističe Đulić.
A šta nam govori sadašnjost? Ulice, škole, trgovi – nazvane po ustaškim ideolozima, četnicima ili sljedbenicima Handžar divizije, selektivno tumačenje istorije, javno isticanje fašističkih ideja, relativizacija zločina Drugog svjetskog rata relanost je u kojoj generacije odrastaju. Negiranje genocida i stravičnih zločina proteklog rata gotovo je svakodnevno. Ravnopravnost, antifašizam, osuda totalitarnih ideologija nisu zagarantovane čak ni zakonski, napominje naš sagovornik, istoričar Husnija Kamberović.
“Mora se zakonski regulirati šta jeste fašizam, šta nije, šta se zabranjuje, a nakon toga, druga faza bi bila da je doista potrebno napraviti društvene promjene kroz obrazovanje, informisanje. Mislim da je to ključna stvar pogotovo kada su u pitanju mlađe generacije koje nisu uopšte svjesne zla koje je fašizam nanio ovom svijetu. Mislim da je podsjećanje na ta zla koja je fašizam donio svijetu važna karika u tome da mladi ljudi razumiju kakva je to bolest za društvo“, zaključuje Kamberović.
Moderna društva i internet sa sobom nose ogromne rizike i često ogole stvarnost. Mržnja i netrpeljivost munjevito se šire virtuelnim svijetom, a komentari su zapanjujući.
“Mi smo društvo koje vrlo lako može da skrene u neki novi rat, toga se itekako trebamo bojati. I to upravo društvene mreže govore, odnosno mladi ljudi koji su ostrašćeni. Naši lideri i političari to puno koriste da bi homogenizovali svoje glasačko tijelo, odnosno da bi nekako još živjeli u svojim torovima bojeći se i ne postavljajući prava pitanja o pravim stvarima – poput zapošljavanja, ekonomije ili odlaska mladih. Nego uvijek imamo taj neki tinjajući sukob koji se može iskoristiti u budućnoti za neke nove konflikte”, smatra Aleksandar Žolja, Helsinški parlament građana Banja Luka.
No, ko će kome biti Willy Brandt u Bosni i Hercegovini? Sadašnjost svjedoči da je čin ovog njemačkog socijademokratskog političara i kancelara iz ‘70. kada je klečeći uputio izvinjenje za Hitlerove žrtve u ‘savremenom’ duhu Balkana još uvijek nemoguć.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
