Dodik prvi tražio vojsku na granicama

Srna

Pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine neće biti raspoređeni na granici sa Srbijom i Crnog Gorom. Tome se usprotivio predsjedavajući Predsjedništva BiH na današnjoj vanrednoj sjednici zakazanoj zbog migrantske krize. Članovi Predsjedništva nisu danas prihvatili nijedan zaključak. Jedan od članova Šefik Džaferović traži dodatnu formulaciju kako da entitetske strukture i Granična policija koordiniraju aktivnosti za zaštitu granice. Rješenje nije doneseno, o svemu će se govoriti na narednoj redovnoj sjednici, ali se ne zna kada.

Eskpresno održana vanredna sjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine zbog migranata nije donijela nikakve rezultate. Ni jedan zaključak nije prihvaćen, a tri su bila osnovna. Da se rasporede pripadnici Oružanih snaga BiH na granici sa Srbijom i Crnom Gorom, da se dozvoli Frontexu da štiti granicu sa Hrvatskom, odnosno Evropskom unijom, kao i da se teret migrantske krize rasporedi na teritoriju cijele BiH. Ništa od ovog nije prihvatljivo za predsjedavajućeg Predsjedništva Milorada Dodika koji poručuje da vojska neće na granice.

“Oružane snage nemaju tu nadležnost. Ja sam prije godinu dana, nešto više, tražio tu mjeru. Oni su rekli da je to nemoguće, jer to nije nadležnost vojske BiH i ja sam se pomirio sa tim. I sada je bilo logično da se u okviru toga donese takva odluka i sa druge strane ja ne mogu da prihvatim kao srpski član Predsjedništva da se vojska rasporedi na granice sa Srbijom i Crnom Gorom”, kaže Dodik.

Inicijator vanredne sjednice Željko Komšić poručuje da Dodik ne želi rješenje migrantske i poziva ga da razmisli do naredne, redovne sjednice.

“Treba podsjećati stalno na to da je, upravo gospodin Dodik, bio prvi koji je predložio izvođenje pripadnika Oružanih snaga BiH na granice. Koliko se sjećam u maju mjesecu prošle godine, pitao je zbog čega armija postoji, šta rade, ako ne mogu stati na granice. Nadam se da će se ponovo predomisliti, ali u korist građana ove zemlje i rješavanja ovog gorućeg problem”, ističe Komšić.

Oružane snage ne bi nosile oružje, bile bi ispomoć Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine, poručuje drugi član Predsjedništva Šefik Džaferović. Sve bh. institucije moraju urgentno i ozbiljno shvatiti migrantsku krizu.

“Ovde nije problem da učestvuju i druge državne agencije, pa evo da učestvuje i vojska, ne sa oružjem. Vojska može da ima i druge zadatke u svemu tome, da učestvuju i entitetske strukture pod nadzorom državne Granične policije, da se tehnički osposobi GP i da zaštitimo granicu”, dodaje Džaferović.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik kaže kako je za ovu situaciju sa migrantskom krizom u BiH najviše kriv Savjet ministara koji se, kako on ističe, ponaša sterilno i da ništa nije uradio da se ova kriza sanira. Sa druge strane Šefik Džaferović očekuje novu informaciju od Savjeta ministara, koliko je uopšte migranata u BiH.

A Savjet ministara BiH novim zaključcima traži dodatno angažovanje svih policijskih struktura u BiH koje će se pridružiti Graničnoj policiji, traže i angažovanje inžinjerije Oružanih snaga na kritičnim tačkama, traženje novih lokacija, van urbanih zona za smještaj migranata, te otvaraje migrantskih centara na teritoriji cijele BiH. No, oko svega ovoga, a posebno oko jačanja granica dodatnim policijskim snagama, ne postoji saglasnost.

“Traži se, a posebna sa nivoa RS, pojačana kontrola istočne granice, kada mi pošaljemo i pripremimo sporazum da pošaljemo tamo dodatni broj policajaca, onda se to osporava. Istovremeno se traži upravljanje migrantskom krizom, ali po sistemu da svi migranti budu smješteni na teritoriji entiteta FBiH. To su paradoksalni zahtjevi i mi kao Vijeće ministara na to ne pristajemo”, poručuje Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH.

“Svako želi da uzme ono što mu je prihvatljivo i niko ne želi te migrante u svojoj blizini i da se bavi tim problemom, osim USK koji je tom nekom prirodnom zakonitošću zatrpan tim migrantima i tim izbjeglicama”, podsjeća Dragan Mektić, ministar bezbjednosti BiH.

Procjene su da je na teritoriji Bosne i Hercegovine trenutno blizu 9.000 migranata i većina njih je smještena u Krajini. Dolaze ljepši dani, granice su porozne i očekuje se da taj broj raste. Bh. institucije trebaju reagovati što hitnije, ali je potrebno da donesu konretan plan i da se dogovore koje za šta nadležan.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad