Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić potpuno nepotrebnim nazvao je osporavanje usvajanja Prvog godišnjeg nacionalnog plana (ANP) od političkih predstavnika iz Republike Srpske, jer je prije devet godina BiH bila u uvjetovanom Akcionom planu za članstvo (MAP) u Sjevernoatlantskom savezu (NATO).

Pojašnjavajući u intervjuu za Fenu šta ovaj dokument znači, naglasio je da je uvjet iz Talina ukinut u decembru prošle godine i sada je od BiH zatražen ANP te Komšić smatra da ne postoji dovoljno razumijevanja šta to znači.

Razumije, kaže, politiku političkih predstavnika RS-a i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) čiji je lider predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik da ne žele BiH u NATO-u, ali neko drugi će odlučiti da li je BiH spremna na to članstvo i to za godinu, pet ili 50 godina.

“ANP je dokument koji se redovno dostavlja i za njega nije potrebna politička odluka. Ona je već donesena 2010. godine”, stav je Komšića.

Budući da se za ovo pitanje veže i imenovanje novog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije (SNSD), Komšić je pojasnio da politika koja želi taj mandat najavljuje da neće provoditi ono što je usvojeno, odnosno neće provoditi zakon.

“Onda se postavlja logično pitanje kako osobi koja najavljuje nepoštovanje usvojenih zakona dati mandat i osobi koja neće provoditi ranije usvojene odluke Predsjedništva BiH. Ovo nikome ne ide u prilog, situacija je potpuno besmislena”, kazao je Komšić.

Čak je ističe predlagano da se taj dokument koji treba biti dostavljen u sjedište NATO-a u Briselu ne zove Prvi godišnji nacionalni plan, nego nekako drugačije, samo da se dostavi, a onda će se oni u Briselu izjašnjavati o tome da li je to dobro ili ne.

Član državnog predsjedništva osvrnuo se i na posljednji objavljeni Izvještaj Evropske komisije, kazavši da je u njemu Komisija jasno zatražila od BiH ispunjenje standarda Evropske unije kako bi zemlja mogla dobiti kandidatski status i otpočeli pregovore.

“Od BiH je zatraženo poštivanje ljudskih prava, ukidanje diskriminacije prema građanima, izmjene diskriminatornog Ustava BiH, kakvim ga je ocijenio Evropski sud za ljudska prava, borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, ali i rješenje pitanje pravosuđa”, naglasio je Komšić.

Bez ispunjenja svih ovih zahtjeva BiH neće moći napredovati ka članstvu u Evropskoj uniji te Komšić napominje da ukoliko su neke struje u BiH mislile da će se BiH “provući kao loš đak” onda je to problem same države, a nikako Brisela.

Ipak, mišljenja je, da u odnosima između EU i uopće zemalja Zapadnog Balkana postoji druga stvar na koju se malo obraća pažnja, a to je zanemarivanje geostrateških činjenica, odnosno želi li Evropa ovaj prostor u svom sastavu ili će ga prepustiti drugim uticajima kao što je uticaj Rusije ili istoka.

Na pitanje kada bi BiH sutra imala mogućnost birati EU ili NATO, Komšić odgovara da je BiH potrebno oboje te da bi volio da je BiH u statusu koji ima Hrvatska, ali mišljenja je da je država bliže NATO-u zbog čega se tome i više treba posvetiti, jer je teže ispuniti ono što EU traži.

S druge strane, smatra da je NATO psihološki potrebniji jer će to ljudima odagnati strah od sukoba u BiH. Kada je država članica NATO-a, dodaje Komšić, to znači da nema više rata u BiH.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVOna ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad