Za SDA tvrdnja Milorada Dodika kako „bošnjačka strana“ ne prihvata prijedlog kojim bi se riješilo pitanje demarkacije postojeće međudržavne granice između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, proizvoljna je i potpuno neutemeljena.

Srbija, kažu u ovoj stranci, nikada institucijama BiH nije dostavila konkretan i zvaničan prijedlog za rješenje ovog pitanja, dok pozivaju Milorada Dodika da ustraje u svom prijedlogu o potrebi formiranja međudržavnih komisija koje bi rješile i ovo pitanje.

“No ono što možemo tvrditi da se ništa od ovoga neće desiti, jer Srbija neće dostaviti službeni prijedlog, niti će prihvatiti da ovo pitanje rješavaju državne komisije za granicu BiH i Srbije u bilo kom formatu“, navode iz SDA.

Milorad Dodik je, podsjetimo, tokom Samita Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi izjavio da bi trebalo prihvatiti sporazum o razgraničenju koji je predložila Srbija krajem 2017. godine, iako zvaničan prijedlog nikada nije objavljen.

“Mi ga prihvatamo, ostaje da ga prihvati i bošnjačka strana. U tom pogledu, mi to pitanje iz RS posmatramo kao nešto nevažno, a oni u Sarajevu pokušavaju da to pitanje zgrabe i da se oko toga spore“, rekao je Dodik.

Sporan je teritorij dvije hidroelektrane “Zvornik” i “Bajina bašta”, pruga Beograd–Bar koja prolazi kroz BiH i opštine Priboj i Rudo. Posljednji ozbiljan sastanak o granici između BiH i Srbije održan je 2010. godine. U ranijim razgovorima pripremljen je tekst Ugovora koji odgovara granici utvrđenoj na dan međunarodnog priznanja BiH, no nikada nije potpisan. Iz Srbije je zatražena korekcija na četiri lokaliteta.

“Kolege iz Srbije nisu htjele ići u proceduru pripreme Ugovora o granici niti potpisati mape 1:25000 iz razloga jer su tražili korekciju granice na četiri lokaliteta. Možemo reći da granica nije sporna, ali kao što sam rekao, kolege su tražile da se na području HE ‘Zvornik’, HE ‘Bajna bašta’, područje prolaska luke Beograd-Bar i na jednom području između općina Rudo i Priboj i da se na tom području površine 40 kilometara četvornih izvrši korekcija granice ‘metar na metar’“, istakao je Željko Obradović.

Hidroelektrane Bajina Bašta i Zvornik dvije su od četiri sporne tačke. Vlasništvo su Elektroprivrede Srbije, granica vodi sredinom rijeke Drine, zbog čega se dijelovi objekta nalaze i na teritoriji BiH. Pruga Beograd-Bar prolazi kroz opštinu Rudo područje Međurečje…

Prijedlog Srbije bila je razmjena teritorija, o elektranama nije bilo dvojbi zatražno je pravo službenosti na 99 godina.

“Kada su u pitanju dvije hidrocentrale, njih je izgradila Elektroprivreda Srbije. Treba servisirati turbine i opremu i sa strane BiH. To se bez slobode ne može da uradi. I u tom smislu mi smo tražili i jedno parče zemlje oko svake od tih hidrocentrala. Za kontrauslugu bismo dali dio teritorije koja bi odgovarala BiH“, izjavio je Stanimir Vukićević, ambasador Srbije u BiH 5. septembra 2017. za BNTV.

No, problem i nije tako jednostavan. Mnogi smatraju kako se proizvedena električna energija, shodno situaciji na terenu – trebala dijeliti bar u omjeru 50 posto 50. Godinama se koriste resursi BiH, od kojih ona nema koristi. Procjene su da je dug po ovom osnovu – te po osnovu zemljišta koje je potopljeno u brojnim općinama u ovom dijelu BiH – dostigao i više milijardi.

Zato ne čude i ove izjave:

“Razmjena teritorija na bazi onoga što je predsjednik Republike Srbije u proteklom periodu govorio to ne dolazi u obzir. Ne dolazi u obzir zato što mi nismo utvrdili ni čije su hidroelektrane“, kazao je geograf Muriz Spahić ranije za N1.

Istočna granica sa Srbijom iznosi 335 kilometara ili dvije trećine ukupne dužine. Većina se odnosi na korito rijeke Drine i tek jedna trećina je suhozemno područje. I jedan važan podatak, 94 posto potencijala Drine dolazi sa bh. strane.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad