O nacionalnom spomeniku BiH niko ne vodi računa, čiste ga volonteri iz Evrope

Vijesti 14. aug 201917:00 > 18:59
N1

Oko 160 spomenika, sakrivenih duboko u šiblju, granju, travi, ostavljeni da propadaju, slika je Jevrejskog groblja u Tuzli. Nacionalni spomenik BiH, čije uređenje ovisi o dobroj volji građana.

“Mi to ne umijemo, sredstva za to nemamo. Zadnju godinu dana nam pomaže Islamska organizacija Revda, a ovo sada je pokosio Komunalac u dogovoru sa gradonačelnikom”, rekla je Marina Rajner iz Jevrejske opštine Tuzla.

O kulturnoj sramoti i stanju spomenika, čulo se van granica naše zemlje. Da čiste u našoj avliji došli su volonteri iz Evrope.

“Bio je članak o tome kako groblje klizi odozgo, da je sve zaraslo da jevrejske porodice ne mogu doći više posjetiti grobove roditelja ili rođaka. Stoga smo mi odluči regaovati i učiniti nešto”, kazao je Marzel Zentel iz Aktion Sühnezeichen Friedensdienste iz Berlina.

Natpisi na grobovima pisani su hebrejskim pismom i latinicom na njemačkom i bosanskom jeziku. Mnoga imena više nisu vidljiva i čitka.

“Da budem iskren, nisam mogao vjerovati da je ovako zapušteno jer ja znam groblja koja se ne koriste već godinama, a u boljem su stanju nego ovo”, dodao je Karlo Tolić, volonter.

“Treba obnavljati mjesta kao ovo židvosko groblje da možemo podsjećati ljude kako je izgledala istorija, kakva su bila i još uvijek ovdje jesu miješana društva”, navela je Martina Mijailovska, volonterka.

Jevrejska zajednica u Tuzli razlikovala se od drugih, između ostalog, po tome što je imala veću brojnost Aškenaza, nego Sefarda. Sefardi su imali spomenike po uzoru na evropske, sefardi u obliku kamenih sanduka, međutim o tome se ne uči u školama, te je značaj ovakvih spomenika tim veći.

“Da su jevrejska groblja nastavljena na srednjovjekovna groblja i stećke i da su Sefardi kada su došli ovdje 1482. godine, kada su vidjeli ta srednjovjekovna, inspirisani time, pravili vlastita od istog kamena i na istim lokalitetima. Ali o tome se ne uči nigdje u istoriji. Kako, onda, neko može znati nešto takvo?”, pitao je Ensar Hadžić, volonter.

“Ovo je jedino groblje što ne naplaćuje zemljarinu. Znači, iskopaj, nađi ko će ti iskopati, kupi sanduk, sahrani”, dodala je Marina Rajner iz Jevrejske opštine.

Zašto je ovaj nacionalni spomenik zapušten i ko je nadležan da se brine o njemu, pitali smo Zavod za zaštitu i korištenje kulturno istorijskog i prirodnog nasljeđa Tuzlanskog kantona, ali odgovor nismo dobili.

Ovo groblje utemeljeno je 1900.godine. Bilo je i ostalo jedistveno jer, iako, su u Tuzli postojale dvije jevrejske zajednice i dvije sinagoge, obje su se ukopavale ovdje. Groblje je i dalje aktivno. Jedno je od tri u BiH i predstavlja jedinstven kulturno istorijski spomenik o kojem očito treba više brinuti.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija zaAndroid|iPhone/iPad